Patliđan / Žuto jaje

7,00 kn

Description

Pakiranje: 20 sjemenki.

 

Patlidžan (Solanum mellongena) jednogodišnja je biljka koja raste kao razgranati grm, a daje plavoljubičaste, sjajne, duguljaste plodove spužvastog mesa koji, poput plodova paradajza, vise s peteljke. Osim klasičnih plodova tamnoljubičaste boje, razvijeni su kultivari u bojama od svijetle lavande, žutozelene, narančaste i žute do bijele te u oblicima i veličinama od jajastih i jabučastih do izduljenih, mahunastih.
Patlidžan je kultiviran u 5. stoljeću p.n.e. u Kini, raširio se u kuhinjama jugoistočne Azije i Srednjeg Istoka davno prije nego je u 14. stoljeću donešen u Europu, prvo u Italiju, gdje je više od stoljeća uzgajan isključivo kao ukrasni grm. Zvali su ga „mela insana“ što znači jabuka ludila, bolesna jabuka. Pretpostavlja se da otuda potječe i talijanski naziv patlidžana „melanzana“. U Europi je kao jelo poslužen prvi puta na stolu Loiusa XIV početkom 16. stoljeća, no zbog gorkastog okusa nije oduševio i nije se kulinarski udomaćio. Dugo se još smatralo da uzrokuje groznicu, epilepsiju i ludillo. Zanimljivo je da jepatlidžan u SAD početkom 18. stoljeća donio treći predsjednik Thomas Jefferson, inače pasionirani vrtlar koji je skupljao i uzgajao brojne vrste biljaka u svom vrtu u Monticellu. I tu je bio ukrasna biljka, sve do masovnog naseljavanja Kineza i Talijana koji su ga pripremali kao specijalitet svojih nacionalnih kuhinja.
Uzgoj: Traži toplo i dobro pognojeno tlo. Najbolji rezultati u uzgoju patlidžana postižu se na sunčanom i toplom položaju, a tlo mora biti plodno. Osjetljiv je na nisku temperaturu, tako da će prestati formirati plodove ako zahladi ispod 10 stupnjeva Celzijusovih. Patlidžanima treba dugo, toplo ljeto pa su idalno povrće za tople klime. U hladnijim će klimama uspijevati na otvorenom, ali berba je bolja ako se uzgajaju u zatvorenom. Za optimalnu cvatnju i rodnost, potrebna je stalna tamperatura od 25-30 stupnjeva s umjerenom ili visokom vlagom. Ako je temperatura niža od 20 stupnjeva rast se često prekida.
U redoslijedu kultura, nemojte ga uzgajati barem 3-4 godine na površini gdje je uzgajan krumpir. Dobre pretkulture za uzgoj patlidžana su mahunarke. Dobri susjedi uz koje vole rasti su majčina dušica, estragon i grašak.
Gredice na kojima ćete uzgajati patlidžan pripremite najesen, prekopajte ih i dodajte im oko 3 kg stajskog gnojiva ili komposta po četvornom metru. Patlidžan možete uzgajati i u loncu na balkonu.
Sjeme patlidžana posijte potkraj ožujka u zaštićenom ili grijanom prostoru u plitice, lonce i kalup s vlažnim kompostom. Klijavosti pomaže namakanje sjemenja u toploj vodi 24 sata prije sjetve. Kad biljčice formiraju 3 prava lista presadite ih, a potkraj svibnja/početkom lipnja, kad prestane opasnost od mraza i niskih temperatura, presadite u vrt na razmak 50×60 cm.
Kad biljke dosegnu visinu od 40 cm (odnoso 20-25 cm ako su u pitanju niže sorte) otkinite im vrhove kako biste potakli grananje. Redovno zalijevajte tekućim kompleksnim gnojivom, osobito u vrijeme cvatnje, a kad se formiraju prvi plodovi gnojivom sa visokim udjelom kalija svakih 10 dana. Velike lijepe plodove osigurat ćete ako optrgate cvjetove i ostavite da se razvija samo 4 do 5 plodova na jednoj biljci.
Plodovi se beru krajem ljeta i početkom jeseni, kad postanu napeti, sjajni i ljubičasti (ili koju već boju ima) odnosno kad posve nestane zelenilo s kože ploda. Peteljka ploda reže se nožem što bliže stabiljci. Uberete li prezrele plodove (nabrana koža, počinju smeđiti, omekšali plodovi) bit će neukusni, gorki, puni sjemenki.
Kupujete li patlidžane, birajte čvrste i sjajne plodove sa zelenom peteljkom – ona je pouzdan znak da je plod svjež. U hladnjaku se svježe ubran patlidžan može održati dva tjedna.
Hranjivost: Bogat antioksidantima
Patlidžani se odlikuju visokim sadržajem biljnih vlakana uz niski udio masnoća, pa je preporučljiva hrana u dijetama za gubitak težine odnosno kod dijabetesa tipa 2.
Sadrže vitamine B1 i B6 te kalij, potom bakar, magnezij i mangan.