Opis
Pakiranje: 10 sjemenki.
Ukrasni slak je podrijetlom iz tropskih područja južnog Meksika i Gvatemale, jedna je od najomiljenijih zeljastih penjačica. Veliki srcoliki živahno zeleni listovi, osobito pred jesen kad nakon ljetnih vrućina počnu brže rasti, ukrašavaju sjenice, pergole, ograde, rešetkaste pregradne zidove ili žičane piramide. Slak se penje uvijanjem čvrste i žilave stabljike na desno, a može doseći duljinu od 3 metra. Veoma brzo raste, pa svakog ljeta, sve dok ne narastu drvenaste penjačice, odlično može poslužiti kao privremeni paravan koji nas štiti od neželjenih pogleda, osobito na terasama okrenutima prema ulici. Budući da u sjenovitu dijelu vrta stvara više lišća, trobojni slak najbolje uspijeva na suncu, na vlažnu do umjereno suhu plodnom i propusnom tlu, gdje obilno i neprestano cvate, od srpnja do rujna, pa i dulje ako je jesen topla i vrijeme sunčano.
Veliki trubasti cvjetovi, sastavljeni od pet međusobno sraslih latica, bijeli, nebesko plavi, svijetlo do tamno ružičasti, crveni ili tamnoljubičasti, često raznobojni s prugama i mrljama, promjera i do 15 cm, cvatu samo jedan dan. Otvaraju se rano ujutro, a poslije podne, kad zaprži sunce, latice se skupe. Poslije oplodnje razvijaju se suhi smeđasti plodići s po nekoliko crnih ili svijetlosmeđastih sjemenki. One sadržavaju otrovne halucinogene alkaloide, pa su ih svećenici Azteka za vrijeme religioznih obreda žvakali kako bi potaknuli vizije i halucinacije, za koje su vjerovali da su poruke od bogova. No žvakanje sjemenki opasno je jer nastaju mučnine i povraćanje, proljev, grčevi mišića, obamrlost i bunilo te širenje zjenica.
Zreli plodovi pucaju, sjemenke padaju na tlo i slak se samozasijava, pa na proljeće na istome mjestu čim zatopli, sam i niče.