Opis
Pakiranje: 100 sjemenki.
Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.
Kod peršina je jednako koristan i korijen i list. U peršinu ima najviše kalija te kalcija, fosfora, željeza, magnezija, mangana, bakra i drugih mikroelemenata važnih za ljudski organizam. Peršin je izrazit diuretik pa pospješuje mokrenje. Pogodan je za liječenje anemije jer je bogat željezom (8,1 miligrama posto). Koliko je peršin važan izvor vitamina C, najbolje pokazuje njegova usporedba s limunom. Naime, u limunu ima 65 miligrama posto vitamina C, a u peršinovom lišću čak 166 miligrama posto. Pojedine vrste peršina u lišću mogu imati i do 323 miligrama posto vitamina C! Ipak, valja reći, peršinov korijen ima četiri puta manje vitamina C nego list. Osim vitamina C, u peršinovom listu ima i karotena (provitamina A) te vitamina B1, B2 i B6.
Poznato je da su još stari Egipćani koristili divlji peršin kao sredstvo za liječenje bolesti bubrega i mokraćnih putova. Također je znano da peršin pomaže kod upale prostate, pri otežanom mokrenju te u slučajevima naticanja nogu, reumatizma, gihta i debljine. Fitoterapeuti pripominju da se peršin ne smije koristiti ako postoji upala bubrega. To se naročito odnosi na peršinovo sjeme koje djeluje znatno jače od korijena i lista. Peršin povoljno utječe na rad jetara pa se preporučuje kod žutice i drugih oboljenja jetara. Koristan je i u prehrani dijabetičara. Njegovu ljekovitost mogu osjetiti žene koje imaju problema s bolnom ili neredovitom menstruacijom. Do- jiljama se ne preporučuje uzimanje peršina u vrijeme dojenja jer on može smanjiti, a ponekad i potpuno zaustaviti izlučivanje mlijeka.