Sjeme biljaka iz umjerenih i hladnih područja često treba tzv. hladnu stratifikaciju (period hladne vlage, što je stručni naziv za zimu) kako bi proklijalo. Radi zaštite od preranog klijanja ili klijanja u nepovoljnim uvjetima, neke vrste sjemena sadrže tvari koje sprečavaju klijanje i koje se rastvaraju pod utjecajem dužeg perioda hladnoće i vlage.
To se posebno odnosi na drveće i grmlje.
Stratifikaciju ne treba sjeme dvogodišnjeg bilja (npr. pakujac, kokotić, tratinčica, sljez, stolisnik, kupusnjače, mrkva, mnoge vrste korjenastog povrća…) koje cvjeta u rano proljeće. Njihovo sjeme klije tokom istog ljeta i mlade biljčice prezime već formirane.
Ipak, sjeme pakujca čini se da može sadržavati inhibitore, pa dio sjemena može proklijati nakon stratifikacije. To je vjerojatno poželjno da ne bi svo sjeme proklijalo u istim uvjetima, nego da ima više mogućnosti da dio biljaka preživi.
Mnoge vrste višegodišnjih biljki (npr. encijan, rudbeckia, zanovijet, neke trave…) trebaju stratifikaciju, kao i neke jednogodišnje biljke otporne na zimu. Sjeme nekih od tih biljaka (npr. mak, neven, nigella, suncokret…) ne treba nužno stratifikaciju, ali ako joj je izloženo, može kasnije bolje klijati.
Ponekad takvo sjeme može trebati više od jedne zime da proklije, pogotovo ako se radi o grmlju i drveću. Zato je dobro sačuvati te zasijane lonce barem još jednu godinu, ako ne isklije nakon prve zime. Poneko sjeme, ako se u proljeće isuši, može ponovno otići u hibernaciju i trebati još jednu zimu da bi iz nje izašlo.
Provođenje stratifikacije
Možete sijati sjeme direktno u zemlju ujesen, ali tu će biti izloženo gladnim pticama, mravima, voluharicama i slično.
Možete staviti vrećice ili lonce s vlažnom zemljom i sjemenjem u hladnjak, ali vodite računa da vrećica ima rupice za ventilaciju inače se može upljesniviti. To ima smisla ako imate malo sjemena.
Možete posijati sjeme u lončiće i ostaviti u vrtu preko zime. U tom slučaju preporučujem da sjeme zaštitite od mraza i jakog smrzavanja, npr. ukopavanjem lončića i pokrivanjem flisom, jutom ili crnogoričnim granjem. Druge varijante su staviti lončiće u hladnu garažu, hodnik, ili na balkon koji je blizu grijanog zida.
Većina sjemena treba minimalno oko 4 tjedna stratifikacije, tako da još uvijek nije kasno ako želite to pokušati! Još neki uvjeti koji poboljšavaju klijanje sjemena su temperaturne fluktuacije (normalne promjene vremenskih uvjeta tokom zime i proljeća) te otapanje snijega u proljeće (mada ne znam objasniti na koji način sjeme prepozna razliku između hladne kiše i otopljenog snijega).
Nije dovoljno staviti samo vrećicu sa sjemenom u hladnjak! Stratifikacija znači ne samo hladnoću, nego i vlagu. Sjeme treba biti pomiješano s vlažnom zemljom ili pijeskom da bi cijela procedura imala efekta.
*Stratifikacija je samo jedan način pripreme sjemena, osim stratifikacije radi se skarifikacija, priprema sjemena grijanjem, pepelom, vlagom…. Svakako je poželjno provjeriti način pripreme sjemena za sjetvu za svaku pojedinu sortu, posebice egzotične sorte. Internet je vrlo dobar savjetnikkao i forumi o pojedinim sortama.