SAVJETI ZA USPJEŠNU SJETVU POVRTNICA
Povrće
Posude se napune zemljom, blago zaliju vodom, u sredini se napravi rupa duboka 0,5cm do najviše 1cm, u rupu se položi sjeme (obično jedna do najviše tri sjemenke), zatim se rupa zatrpa zemljom. U fazi klijanja, sjemenkama je potrebna toplina i vlaga, ali ne i sunčeva svjetlost, pa se posude mogu držati i u tamnoj prostoriji ili gdje nema izravne sunčeve svjetlosti. Tek kad sjemenke proklijaju, potrebna je sunčeva svjetlost (npr. na prozorskoj dasci, u plasteniku i sl.). U svrhu smanjenja isparavanja, tj. poboljšavanja klijanja sjemena, dobro je vrh posude prevući tankom kuhinjskom folijom od prozirne plastike, a nakon stavljanja probušiti dvije-tri manje rupe u foliji. U ovoj fazi potrebno je da je zemlja uvijek blago vlažna, ne smije biti suha ni premokra. U suhoj zemlji prestaju ili usporavaju procesi klijanja, a u premokroj zemlji sjeme može istrunuti. Dok sjeme ne proklija, zalijevanje se obavlja svaki dan ili svaki drugi dan, ali prije zalijevanja valja provjeriti da li je zemlja vlažna ili ne. Dobro je svakodnevno provjeravati posude. Kad sjeme proklija, foliju valja maknuti, a zatim zalijevati po potrebi (svaki dan ili svaki drugi dan). Biljke su spremne za presađivanje kad razviju četiri lista ili više od toga, ili kad narastu do 10cm ili više.
NAPREDNO
Proizvodnjom povrća može se iskoristiti svaki mm površine, na istoj površini uz dobar plan i plodored moguće je imati najmanje dvije, a čak i tri proizvodnje tijekom godine.
Uspjeh proizvodnje povrća ovisi o znanju proizvođača, odnosno o njegovom poznavanju tehnologije proizvodnje i sljedećih nekoliko važnih čimbenika:
- Odabiru i pripremi tla
- pH vrijednosti tla
- Pravilnom navodnjavanju
- Primjeni plodoreda
Pravilan izbor vrste i sorte povrća mora biti prilagođen klimatskim uvjetima.
Tlo je polazna točka za uzgoj povrća. Preporuka je obavezna analiza kako bi se odredila trenutna opskrbljenost tla hranjivim tvarima. Analiza tla nam omogućava pravilnu gnojidbu.
Za uzgoj povrća najbolja su srednje teška tla dobrih vodozračnih odnosa. Nagib terena ne bi smio biti veći od 3 %, kako bi navodnjavanje moglo učinkovito djelovati.
Lagana tla su pogodna za uzgoj ranog proljetnog povrća.
Teška tla trebamo izbjegavati zbog malog kapaciteta za zrak, teške obrade i brzog stvaranja pokorice nakon kiša, osobito jakih pljuskova.
PRIPREMA TLA
Oranjem na površinu iznosimo iz tla sjeme korova i štetnike koji se pod utjecajem niskih zimskih temperatura uništavaju. Zaoravamo žetvene ostatke koji svojom razgradnjom obogaćuju tlo. Izmrzavanje pooranog tla tijekom zime omogućuje dobru pripremu tla za sjetvu u proljeće.
PH vrijednost utječe na uspješnu proizvodnju povrća, kvalitetu plodova i prinos.
Dostupnost hranjiva u tlu ovisi o pH vrijednosti, dok pH vrijednost u tlu ovisi o sadržaju kalcija, strukturi tla i sadržaju humusa. Svaka povrtna kultura drukčije reagira na pH vrijednosti tla.
Preporuke PH vrijednosti tla za pojedine povrtne kulture
| Vrsta povrća | pH |
| rajčica, patlidžan, peršin | 5,5 – 7,2 |
| lubenica, tikvica, grašak, grah, mahuna, celer, mrkva | 5,5 – 6,5 |
| kelj, kelj pupčar, kupus, špinat, cikla | 6,0 – 6,5 |
| paprika, krastavac, luk | 6,0 – 7,0 |
| cvjetača, poriluk, dinja, salata | 6,5 – 7,0 |
U proizvodnju povrća ne možete krenuti ako nemate osigurano navodnjavanje (ja osobno ne prihvaćam elementarnu nepogodu sušu u proizvodnji povrća). Povrtne kulture su poznate kao veliki potrošači vode i tijekom vegetacije (za rast i razvoj biljka) im treba osigurati dovoljnu količinu.
Tako postižemo kvalitetnu proizvodnju i visoke prinose.
Mjerenje vlažnosti tla radimo pomoću TENZIOMETRA koja je jeftina i točna metoda.
Tenziometar mjeri snagu kojom je voda zadržana u tlu, a time ujedno i snagu koju korijen biljke mora upotrijebiti da bi uzeo vodu iz tla. Pri postavljanju važno je osigurati dobar kontakt sa tlom
između tenziometra i tla.
Preporuka je pažljivo utisnuti tenziometar u prethodno posebnim alatom napravljenu rupu u tlu.
Tenziometar treba biti postavljen u zoni glavnog korijenovog sustava. Vrijednosti na tenziometru od 0,35-0,50 bara ukazuju na potrebu početka navodnjavanja. Navodnjavanje se prekida kada skala na tenziometru dođe na 0,1 bar.
Za uzgoj većine povrtnih kultura optimalna vlažnost tla je između 70-90 %.
Ako je vlažnost tla ispod 60 %, većina povrtnih kultura pokazuje znakove nedostatka vode. Vegetativni dijelovi se slabo razvijaju, dolazi do gubitka/opadanja cvjetova i formiranih plodova. Nedostatne količine vode tijekom klijanja sjemena kod direktne sjetve, (npr. luka, mrkve, peršina) mogu dovesti do propadanja sjemena i ne nicanja posijanih kultura.
Suvišak vode u tlu nije poželjan. U takvim se uvjetima korijen biljke slabije razvija, počinje truniti što može dovesti do ugibanje biljaka.
Biljke u uvjetima nepotrebnog viška vode imaju prebujan porast, nježnije su građe (tanje, izdužene) vegetacija se produžava i biljke postaju osjetljivije na bolesti.
Povrtnim kulturama koje uzgajamo iz presadnica, nakon presađivanja, zbog dobrog ukorjenjivanja trebamo osigurati dovoljne količine vode. Najveće potrebe za vodom su tijekom najintenzivnijeg rasta, cvatnje i formiranja plodova.
Poštivanje plodoreda ima veliki značaj u proizvodnji povrća zbog suzbijanja bolesti i štetnika. Plodoredom smanjujemo troškove zaštite, odnosno troškova proizvodnje. Sam raspored biljaka prilagoditi tako da ne dođe do međusobnog zasjenjivanja.
Preporuka plodosmjene:
| Kultura | Predusjevi |
| rajčica | mahunarke, korjenasto povrće |
| paprika | korjenasto povrće, grašak, grah, žitarice, |
| kupusnjače | rajčica, paprika, mahunarke, korjenasto povrće, grašak, krumpir |
| grašak | rajčica, paprika, krumpir, pšenica |
| grah mahunar | ječam, sve povrće osim mahunarki |
| korjenasto povrće | rajčica, paprika, kupus, mahunarke, |
| krastavac, lubenica | paprika,rajčica, strne žitarice |
| češnjak | kupus, rajčica, paprika |
| luk | paprika, krastavac, lubenica, pšenica, kupus, rajčica |
Nekoliko savjeta za kraj proizvodne godine, kako u plastenicima tako i na otvorenom:
Biljne ostatke trebamo ukloniti iz plastenika, plastenike obvezno dezinficirati kako bi se uništili
štetnici i njihovi zimski oblici, koji mogu prezimiti i na – 20 oC. (skriju se između folije i nosača).
Osim plastenika potrebno je dezinficirati alate, gajbe, kontejnere (stiropor, plastične), čaše za proizvodnju presadnica, vezivo, sve što smo koristili.
Kod proizvodnje na otvorenom zaoravanjem ćemo se riješiti biljnih ostataka. Savjeti za uspješnu sjetvu
PRIPREMA SJEMENA PROCESOM STRATIFIKACIJE
Sjeme biljaka iz umjerenih i hladnih područja često treba tzv. hladnu stratifikaciju (period hladne vlage, što je stručni naziv za zimu) kako bi proklijalo. Radi zaštite od preranog klijanja ili klijanja u nepovoljnim uvjetima, neke vrste sjemena sadrže tvari koje sprečavaju klijanje i koje se rastvaraju pod utjecajem dužeg perioda hladnoće i vlage.
To se posebno odnosi na drveće i grmlje.
Stratifikaciju ne treba sjeme dvogodišnjeg bilja (npr. pakujac, kokotić, tratinčica, sljez, stolisnik, kupusnjače, mrkva, mnoge vrste korjenastog povrća…) koje cvjeta u rano proljeće. Njihovo sjeme klije tokom istog ljeta i mlade biljčice prezime već formirane.
Ipak, sjeme pakujca čini se da može sadržavati inhibitore, pa dio sjemena može proklijati nakon stratifikacije. To je vjerojatno poželjno da ne bi svo sjeme proklijalo u istim uvjetima, nego da ima više mogućnosti da dio biljaka preživi.
Mnoge vrste višegodišnjih biljki (npr. encijan, rudbeckia, zanovijet, neke trave…) trebaju stratifikaciju, kao i neke jednogodišnje biljke otporne na zimu. Sjeme nekih od tih biljaka (npr. mak, neven, nigella, suncokret…) ne treba nužno stratifikaciju, ali ako joj je izloženo, može kasnije bolje klijati.
Ponekad takvo sjeme može trebati više od jedne zime da proklije, pogotovo ako se radi o grmlju i drveću. Zato je dobro sačuvati te zasijane lonce barem još jednu godinu, ako ne isklije nakon prve zime. Poneko sjeme, ako se u proljeće isuši, može ponovno otići u hibernaciju i trebati još jednu zimu da bi iz nje izašlo.
Provođenje stratifikacije
Možete sijati sjeme direktno u zemlju ujesen, ali tu će biti izloženo gladnim pticama, mravima, voluharicama i slično.
Možete staviti vrećice ili lonce s vlažnom zemljom i sjemenjem u hladnjak, ali vodite računa da vrećica ima rupice za ventilaciju inače se može upljesniviti. To ima smisla ako imate malo sjemena.
Možete posijati sjeme u lončiće i ostaviti u vrtu preko zime. U tom slučaju preporučujem da sjeme zaštitite od mraza i jakog smrzavanja, npr. ukopavanjem lončića i pokrivanjem flisom, jutom ili crnogoričnim granjem. Druge varijante su staviti lončiće u hladnu garažu, hodnik, ili na balkon koji je blizu grijanog zida.
Većina sjemena treba minimalno oko 4 tjedna stratifikacije, tako da još uvijek nije kasno ako želite to pokušati! Još neki uvjeti koji poboljšavaju klijanje sjemena su temperaturne fluktuacije (normalne promjene vremenskih uvjeta tokom zime i proljeća) te otapanje snijega u proljeće (mada ne znam objasniti na koji način sjeme prepozna razliku između hladne kiše i otopljenog snijega).
Nije dovoljno staviti samo vrećicu sa sjemenom u hladnjak! Stratifikacija znači ne samo hladnoću, nego i vlagu. Sjeme treba biti pomiješano s vlažnom zemljom ili pijeskom da bi cijela procedura imala efekta.
*Stratifikacija je samo jedan način pripreme sjemena, osim stratifikacije radi se skarifikacija, priprema sjemena grijanjem, pepelom, vlagom…. Svakako je poželjno provjeriti način pripreme sjemena za sjetvu za svaku pojedinu sortu, posebice egzotične sorte. Internet je vrlo dobar savjetnikkao i forumi o pojedinim sortama.
PROIZVODNJA PRESADNICA U ZAŠTIĆENIM PROSTORIMA
Vrlo važan tehnološki postupak u povrtlarskoj proizvodnji je proizvodnja
presadnica. Za proizvodnju kvalitetnih presadnica potrebno je držati se
određenih pravila. Proizvodnja presadnica ne trpi površnost, jer je to
skupa proizvodnja s velikim ulaganjima.
Proizvodnja povrća iz presadnica je sigurnija, zbog kraćih rokova
plodonošenja i berbe. Presadnice za ranu proizvodnju se uzgajaju u
zaštićenim grijanim prostorima (plastenici, staklenici, klijališta).
U proizvodnji presadnica važno je sljedeće:
1. prije sjetve dezinfekcija prostora i posuda u kojima se uzgajaju
presadnice;
2. sjetva kvalitetnog sjemena;
3. primjena gotovog supstrata;
4. pridržavanje rokova sjetve;
5. osiguravanje adekvatnih uvjeta: temperature i vlage zraka, temperature i vlažnosti supstrata, pravodobne prve prihrane, preventivnih mjera zaštite i pravi odabir vremena presađivanja.
Za sjetvu se mogu koristiti kontejneri (PVC ili polistirenski), s različitim
brojem sjetvenih mjesta ili PVC lonci različitih dimenzija, ovisno o vrsti
povrća koje se namjerava uzgajati. Prednost uporabe kontejnera je što
se mogu koristiti više puta, uz pažljivo rukovanje i skladištenje u adekvatnom prostoru. Polistirenski kontejneri zadržavaju toplinu i vlagu supstrata, dok PVC kontejneri nemaju tu osobinu.
Prije sjetve, posude treba dezinficirati da bi se
uništili štetnici ili uzročnici bolesti i to potapanjem u otopinu dezinfekcijskog sredstva (registriranog za tu namjenu) u trajanju od oko 20 minuta
U cilju sprečavanja polijeganja presadnica i pojave sjemena korovskih
biljaka u supstratima, za kontejnerski uzgoj presadnica najbolje je koristiti gotovi supstrat. On sadrži osnovne hranjive tvari, koje su potrebne za
početni rast i razvoj presadnica.
Sjetvena mjesta u kontejnerima trebaju biti jednolično popunjena supstratom. Kod ručnog punjenja, supstrat je potrebno lagano pritisnuti radi
istiskivanja zraka.
Nakon sjetve, sjeme treba pokriti s prosijanim supstratom i odmah zaliti. Prije zalijevanja važno je zasijane sandučiće prekriti agril folijom, kako voda ne bi izbacila sjeme na površinu.
Temperaturni uvjeti za uzgoj presadnica su sljedeći: temperatura se
poslije sjetve mora održavati tijekom dana i noći na +30 °C, sve dok
sjeme ne pusti klicu i ne nikne, osim za kupusnjače, gdje je optimalna temperatura između +15 i +20 °C (veća ili niža temperatura negativno utječe na klijanje). Optimalnu vlažnost zraka treba održavati na
50-70 %.
Poslije nicanja, kada biljčice razviju prve prave listove, odnosno visinu
5-8 cm, obavlja se pikiranje (zbog guste sjetve biljke bi se
izdužile) u odgovarajuće kontejnere s različitim brojem sjetvenih mjesta,
u kojima ostaju do sadnje. Pikiranje je mjera kojom se prekida razvoj
centralnog korijena te forsira razvoj bočnih korijena.
Mlade presadnice nježno se i polako vade iz vlažnog supstrata, dijelom
ga ostavljajući oko korijena, kako se isti ne bi oštetio. Pikiranje se obavlja u prethodno pripremljene lonce/kontejnere. Presadnice se pažljivo
stavljaju u novi supstrat, uz lagani pritisak . Nakon pikiranja
lonci/kontejneri mogu se složiti na police ili stolove. Ako se slažu na tlo,
potrebno je postaviti termoizolator. Kao termoizolator najčešće se koristi
stiropor, radi održavanja i kontrole temperature supstrata . Nakon pikiranja, biljke treba zaliti. Svako sljedeće zalijevanje treba obaviti kada je supstrat na granici suhoće.
Kada klice počinju razvijati prve prave listove, odnosno presadnice,
nakon pikiranja zahtijevaju temperature prikazane u tablici:
Temperature danju Temperature noću
Paprika 24-27 15-18
Krastavac 22-24 20-22
Rajčice 22-25 14-16
Kupusnjače 15-20 10-15
Salate 12-15 8-10
ČUVANJE SJEMENA
Treba napomenuti da je ovdje riječ o sjemenu koje je tolerantno na sušenje: sjeme cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, povrća, ukrasnog grmlja i mnogih vrsta manjeg drveća. Na sušenje netolerantne vrste; vodene biljke, neke krupnosjemene vrste, i mnoge vrste drveća kao što su: hrast, kesten, ginkgo i divlji kesten, uobičajeno se sade svježe i nisu prikladne za skladištenje. U njihovom prirodnom okružju, sjemenke netolerantne na sušenje padaju na tlo i brzo niču. Priroda, čije metode su provjerene i dokazano učinkovite, postupno utječe na zriobu i sušenje sjemena na biljci. Prirodne zakonitosti su uredile da sjeme prolazi kroz proces sušenja, i prelazi iz faze aktivnog rasta u potpuno mirovanje (dormanciju). Važne fiziološke promjene se događaju tijekom pretvaranja pričuva hranjivih tvari od osjetljivijih jednostavnijih šećera do puno stabilnijih masti i škroba. U stabilnom stanju, razne vrste sjemena mogu se čuvati nekada i godinama, pod uvjetom da se održavaju optimalni skladišni uvjeti.
Bitno je pravilo da se sjeme suši na idealnu vlagu (po težini tvari), ako nemamo strogo kontrolirane skladišne uvjete kakve mogu osigurati sjemenske kompanije, koje skladište sjeme u hermetički zatvorenim kontejnerima, višeslojnim vrećama, staklenkama itd., uz precizno definirane vrijednosti temperature i vlage na kojima se sjeme čuva.
Temperatura se mora održavati u relativno uskom rasponu. Da li je, na primjer, kućni hladnjak dobro mjesto za čuvanje sjemena? Ako imamo dovoljno prostora, svakako je dobro rješenje, s time da treba paziti na temperaturu, posebno ako je riječ o zamrzavanju. Iako znamo da se mnoge vrste sjemena skladište gotovo neodređeno dugo u uvjetima dubokog smrzavanja, stručnjaci koji vrše istraživanja u ovom području preporučuju kratkotrajno čuvanje na temperaturama malo iznad točke smrzavanja pa do oko 5-10 °C. U kućanstvima su zadovoljavajuće lokacije za čuvanje i one koje su daleko od izvora topline kao što su peći, cjevovodi sa zagrijanim zrakom, grijači vode. Kao dobro rješenje nameće se prostor u negrijanom podrumu, u kutu daleko od izvora topline ili trap u kojem se čuva povrće i voće. Svjetlost je također jako važan uvjet za ispravno čuvanje. Treba imati na umu da određeni uvjeti (vlaga, temperatura i svjetlost – posebno kad su u kombinaciji) stimuliraju i podržavaju proces klijanja-proklijavanja. Kako hrana, lijekovi i kemikalije brzo propadaju kad su izloženi svjetlosti, isto tako klijavost sjemena ovisi o izlaganju osvjetljenju tijekom skladištenja. Stoga bi hladni kutak podruma ili trapa u kojem smo naumili čuvati sjeme, trebao također biti i vrlo taman.
Moguće štete
Plijesni
Sjeme koje nije osušeno na idealnu vlagu prije pakiranja, može polagano početi trunuti, trulež izazivaju razne vrste gljivica, najčešće plijesni. Može se napraviti jednostavan test: Nakon “sušenja” i ostavljanja na mjesto čuvanja u zatvorenim staklenim posudama ili plastičnim vrećicama, pojava kondenzacije na unutarnjoj strani posude unutar nekoliko sati ukazuje na to da je potrebno još sušiti. Ovo treba shvatiti ozbiljno jer vlažno sjeme će početi trunuti i propasti vrlo brzo!
Insekti
Ako uočimo rupice, nabrekline, promjene obojenja sjemena i slično, riječ je vjerojatno o žišcima, moljcima i ostalim kukcima koji se nastanjuju u uskladištenom sjemenu. Problem se može pokušati riješiti s nekoliko prstohvata diatomejske zemlje, koja je sigurna, dobro se čuva i neotrovna je. Diatomejsku zemlju može se potražiti u većim vrtnim centrima ili kod nekih ovlaštenih distributera ili proizvođača. Nije potrebna velika količina pri primjeni, samo je važno dobro prekriti sve sjeme prije konačnog zatvaranja i skladištenja. Pri zaštiti od skladišnih štetnika, svakako treba izbjegavati ako je ikako moguće, korištenje jakih komercijalnih insekticida.
Glodavci
Spremljeno sjeme, ako nisu poduzete mjere predostrožnosti, može postati idealna lokacija za miševe i druge male štetočine. Da biste izbjegli eventualnu štetu, preporučljivo je sjeme čuvati u etiketiranim sjemenim kontejnerima, metalnim ili plastičnim, ili nekim prikladnim posudama koje ne mogu progristi i u koje ne mogu ući glodavci, ili koristiti mamce u obliku jagoda ili zrna.
Hladni i suhi zrak i mrak, uvjeti su potrebni za ispravno skladištenje sjemena. Kolebanje temperature i vlažnosti, posebno pri višim vrijednostima, najgori su neprijatelji za sjeme. Treba ciljati na sadržaj vlage oko 8%. Sjeme tako osušeno može biti sigurno zamrznuto, ili dulje razdoblje normalno čuvano bez gubitka potencijala za klijavost (vijabilno) ili s nešto manjim gubitkom. Pojedini sjemenski laboratoriji su ustanovili da je sjeme uskladišteno 40-ak godina u sličnim uvjetima, ostalo visoko vijabilno. Kao praktična mjera smanjenju vlage na tu razinu, može biti od pomoći korištenje desikanta, materijala koji upijaju vlagu, koje se zajedno sa sjemenom zapakira ili zatvori bez prisustva zraka (hermetički) u neku staklenku. Sitnije sjeme će se isušiti na 8-10% vlage preko noći, dok će za veće sjeme trebati nekoliko dana. Ako se sjeme želi skladištiti za jednu ili dvije sezone, treba potražiti najhladniji i najsušniji dio doma. Vlažnost je općenito najveći neprijatelj vijabilnosti, više nego temperatura, ali su oba čimbenika bitna. Većina sjemena povrća prirodno “izdrži” oko 3-5 godina pod ovim uvjetima. Sjeme se može zasijati iduće godine i umnožiti radi dobivanja svježeg sjemena, ali pri tome se mora paziti da se time znatnije ne izgubi na urodu i kakvoći biljaka, jer neke vrste nisu prikladne na takav način razmnožavanja.