Treba napomenuti da je ovdje riječ o sjemenu koje je tolerantno na sušenje: sjeme cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, povrća, ukrasnog grmlja i mnogih vrsta manjeg drveća. Na sušenje netolerantne vrste; vodene biljke, neke krupnosjemene vrste, i mnoge vrste drveća kao što su: hrast, kesten, ginkgo i divlji kesten, uobičajeno se sade svježe i nisu prikladne za skladištenje. U njihovom prirodnom okružju, sjemenke netolerantne na sušenje padaju na tlo i brzo niču. Priroda, čije metode su provjerene i dokazano učinkovite, postupno utječe na zriobu i sušenje sjemena na biljci. Prirodne zakonitosti su uredile da sjeme prolazi kroz proces sušenja, i prelazi iz faze aktivnog rasta u potpuno mirovanje (dormanciju). Važne fiziološke promjene se događaju tijekom pretvaranja pričuva hranjivih tvari od osjetljivijih jednostavnijih šećera do puno stabilnijih masti i škroba. U stabilnom stanju, razne vrste sjemena mogu se čuvati nekada i godinama, pod uvjetom da se održavaju optimalni skladišni uvjeti.
Bitno je pravilo da se sjeme suši na idealnu vlagu (po težini tvari), ako nemamo strogo kontrolirane skladišne uvjete kakve mogu osigurati sjemenske kompanije, koje skladište sjeme u hermetički zatvorenim kontejnerima, višeslojnim vrećama, staklenkama itd., uz precizno definirane vrijednosti temperature i vlage na kojima se sjeme čuva.
Temperatura se mora održavati u relativno uskom rasponu. Da li je, na primjer, kućni hladnjak dobro mjesto za čuvanje sjemena? Ako imamo dovoljno prostora, svakako je dobro rješenje, s time da treba paziti na temperaturu, posebno ako je riječ o zamrzavanju. Iako znamo da se mnoge vrste sjemena skladište gotovo neodređeno dugo u uvjetima dubokog smrzavanja, stručnjaci koji vrše istraživanja u ovom području preporučuju kratkotrajno čuvanje na temperaturama malo iznad točke smrzavanja pa do oko 5-10 °C. U kućanstvima su zadovoljavajuće lokacije za čuvanje i one koje su daleko od izvora topline kao što su peći, cjevovodi sa zagrijanim zrakom, grijači vode. Kao dobro rješenje nameće se prostor u negrijanom podrumu, u kutu daleko od izvora topline ili trap u kojem se čuva povrće i voće. Svjetlost je također jako važan uvjet za ispravno čuvanje. Treba imati na umu da određeni uvjeti (vlaga, temperatura i svjetlost – posebno kad su u kombinaciji) stimuliraju i podržavaju proces klijanja-proklijavanja. Kako hrana, lijekovi i kemikalije brzo propadaju kad su izloženi svjetlosti, isto tako klijavost sjemena ovisi o izlaganju osvjetljenju tijekom skladištenja. Stoga bi hladni kutak podruma ili trapa u kojem smo naumili čuvati sjeme, trebao također biti i vrlo taman.
Moguće štete
Plijesni
Sjeme koje nije osušeno na idealnu vlagu prije pakiranja, može polagano početi trunuti, trulež izazivaju razne vrste gljivica, najčešće plijesni. Može se napraviti jednostavan test: Nakon “sušenja” i ostavljanja na mjesto čuvanja u zatvorenim staklenim posudama ili plastičnim vrećicama, pojava kondenzacije na unutarnjoj strani posude unutar nekoliko sati ukazuje na to da je potrebno još sušiti. Ovo treba shvatiti ozbiljno jer vlažno sjeme će početi trunuti i propasti vrlo brzo!
Insekti
Ako uočimo rupice, nabrekline, promjene obojenja sjemena i slično, riječ je vjerojatno o žišcima, moljcima i ostalim kukcima koji se nastanjuju u uskladištenom sjemenu. Problem se može pokušati riješiti s nekoliko prstohvata diatomejske zemlje, koja je sigurna, dobro se čuva i neotrovna je. Diatomejsku zemlju može se potražiti u većim vrtnim centrima ili kod nekih ovlaštenih distributera ili proizvođača. Nije potrebna velika količina pri primjeni, samo je važno dobro prekriti sve sjeme prije konačnog zatvaranja i skladištenja. Pri zaštiti od skladišnih štetnika, svakako treba izbjegavati ako je ikako moguće, korištenje jakih komercijalnih insekticida.
Glodavci
Spremljeno sjeme, ako nisu poduzete mjere predostrožnosti, može postati idealna lokacija za miševe i druge male štetočine. Da biste izbjegli eventualnu štetu, preporučljivo je sjeme čuvati u etiketiranim sjemenim kontejnerima, metalnim ili plastičnim, ili nekim prikladnim posudama koje ne mogu progristi i u koje ne mogu ući glodavci, ili koristiti mamce u obliku jagoda ili zrna.
Hladni i suhi zrak i mrak, uvjeti su potrebni za ispravno skladištenje sjemena. Kolebanje temperature i vlažnosti, posebno pri višim vrijednostima, najgori su neprijatelji za sjeme. Treba ciljati na sadržaj vlage oko 8%. Sjeme tako osušeno može biti sigurno zamrznuto, ili dulje razdoblje normalno čuvano bez gubitka potencijala za klijavost (vijabilno) ili s nešto manjim gubitkom. Pojedini sjemenski laboratoriji su ustanovili da je sjeme uskladišteno 40-ak godina u sličnim uvjetima, ostalo visoko vijabilno. Kao praktična mjera smanjenju vlage na tu razinu, može biti od pomoći korištenje desikanta, materijala koji upijaju vlagu, koje se zajedno sa sjemenom zapakira ili zatvori bez prisustva zraka (hermetički) u neku staklenku. Sitnije sjeme će se isušiti na 8-10% vlage preko noći, dok će za veće sjeme trebati nekoliko dana. Ako se sjeme želi skladištiti za jednu ili dvije sezone, treba potražiti najhladniji i najsušniji dio doma. Vlažnost je općenito najveći neprijatelj vijabilnosti, više nego temperatura, ali su oba čimbenika bitna. Većina sjemena povrća prirodno “izdrži” oko 3-5 godina pod ovim uvjetima. Sjeme se može zasijati iduće godine i umnožiti radi dobivanja svježeg sjemena, ali pri tome se mora paziti da se time znatnije ne izgubi na urodu i kakvoći biljaka, jer neke vrste nisu prikladne na takav način razmnožavanja.
Izvori: Agroklub, thirdshiftvintage