fbpx
Pričekajte..

PRIPREMA VRTA ZA ZIMU

Jesen nam donosi mirnije razdoblje u vrtlarenju i ono obično traje do veljače ili ožujka sljedeće godine. Biljke ulaze u fazu zimskoga mirovanja, a neke odumiru, pa ćemo općenito imati manje posla.

Vrijeme može biti neobično toplo i suho, ali i hladno i vlažno. Dolaze razdoblja mraza i snijega, pa moramo biti spremni i na vrijeme obaviti neke radove. Ovdje donosimo pregled onih najvažnijih kojima ćemo zaključiti ovogodišnju vrtlarsku sezonu, ali i spremniji dočekati sljedeću. Za lijepa vremena možemo mnogo toga učiniti u vrtu i na okućnici, osobito ono što nismo stigli tijekom vegetacijske sezone. Ti se radovi velikim dijelom svode na pospremanje, popravke i higijenu jer ćemo osim urednoga vrta velikim dijelom umanjiti količinu uzročnika bolesti i štetnika. Nakon toga ćemo imati jasniju sliku što još trebamo učiniti. Moći ćemo planirati dodavanje novih elemenata ili biljaka, ali i premještanje postojećih. Sadnju i presađivanje trebamo obaviti prije jačih mrazeva i dok tlo nije suviše mokro.

Mnoge biljke u jesen odumiru, pa vrt trebamo očistiti od biljnih ostataka koji su bili bolesni. Zdrave dijelove možemo upotrijebiti za kompostiranje, a bolesne je najsigurnije spaliti jer neki uzročnici bolesti i štetnici mogu prezimiti. Trebamo ukloniti i korov koji će, ostavimo li ga u vrtu, odmah potkraj zime započeti rasti. Iščupani korov također možemo baciti na kompost, ali na sebi ne smije imati sjeme ili čvršće korijenje.

Očistimo i spremimo sav alat i pribor koji nam neće trebati do proljeća. Lijepo vrijeme možemo iskoristiti za postavljanje kućica i hranilica za ptice te hotela za insekte.

Voćnjak

Dok nema smrzavanja još uvijek možemo posaditi sadnice voćaka. Pregledajmo postojeće voćke i vinovu lozu. Možemo ih prihraniti odležanim kompostom ili stajskim gnojem (lagano ga ukopamo). Provjerimo trebamo li popraviti stupiće i žice te zaštitu. Živimo li u blizini šume mlade voćke, drveće i grmove obvezno zaštitimo protiv divljači i glodavaca koji bi ih posve mogli uništiti.

Mladim voćkama dobro će doći i zaštita protiv hladnoće i vjetra. Biljke možemo dodatno nagrnuti te dodati sloj lišća, sijena, sijena ili stelje. Starim zapuštenim voćkama uklonimo odumrle grane, a ostatak orezivanja obavljamo u proljeće.

Povrtnjak

Mlado povrće poput salate, špinata, blitve, matovilca, nekih vrsta kupusnjača, od smrzavanja najsigurnije je zaštititi niskim tunelom ili paučinastom folijom. Pomoći će i malčiranje koje će ujedno spriječiti zbijanje tla. Ako je tlo već zbijeno, biljke okopamo, pa potom malčiramo. Kako bi bili spremni za proljeće, klijališta, tunele ili plastenike očistimo i dezinficiramo. U neke od njih još uvijek možemo posijati matovilac i špinat te posaditi lučice luka.

Ukrasni vrt

Jednogodišnje cvijeće trebamo ukloniti s gredica ili iz posuda. Zdrave ostatke bacamo na kompost, a istrošenu zemlju rasipamo po gredicama. Posude operemo, osušimo i spremimo. Dvogodišnje cvijeće i trajnice prije zime možemo nagrnuti i malčirati.

Pregledajmo drveće, grmove i ruže te im orežimo suhe i bolesne grane. Dugačke grane ruža malo prikratimo kako pod težinom snijega ne bi puknule. Grmove, penjačice, ruže i trajnice možemo okopati, dodati im komposta te nagrnuti i prema želji malčirati. Prije nego što se tlo smrzne, još uvijek možemo saditi sadnice ovih biljaka.

Posude u kojima na otvorenome i tijekom zime držimo otporne biljke korisno je zaštititi izvana, jer je korijenje biljaka izloženije niskim temperaturama nego kad raste u tlu. Za to će nam poslužiti paučinaste i agro folije, juta, stare tkanine, stiropor, najlon… Za jako niskih temperatura, možemo zamotati čitave biljke i/ili ih smjestiti u zaštićeni, negrijani prostor. Vjerojatno smo već u zaštićeni prostor spremili sobno i ostalo osjetljivo bilje. Većini vrsta temperature između 5 i 10oC mogu naštetiti. To se odnosi i na i balkonsko bilje koje želimo sačuvati za sljedeću sezonu. Kod unošenja u zaštićeni prostor biljke dobro pregledamo, očistimo osušene i oštećene listove, a najsigurnije je preventivno ih prskati protiv bolesti i štetnika. Unošenjem u prostor koji je topliji od vanjskoga stvaraju se povoljni uvjeti za razvoj bolesti i štetnika, pa se mogu zaraziti i ostale biljke.

Travnjak

Neposredno prije niskih temperatura i mraza nikada ne kosimo travu. Svježe pokošena trava može pretrpjeti oštećenja, pa je uvijek u zimu bolje ući tako da je trava visoka nekoliko centimetara. Uklonimo korove i mahovinu, a travnjak možemo i prozračiti, osobito ako je tlo teško. Prema potrebi travnjak prihranimo specijalnim gnojivom. Imamo li uz travnjak drveće, grmove ili voćke, redovito grabimo otpalo lišće i iglice crnogorice jer njihovo truljenje može oštetiti travnjak. Ako je zdravo, koristimo ga za kompost ili malčiranje.

Priprema tla za zimu

Prazna mjesta u vrtu temeljito očistimo. Tlo možemo duboko prekopati (preštihati) i očistiti od korova. Pri tome ga obogaćujemo razgrađenom ili djelomično razgrađenom organskom tvari (kompost, stajski gnoj). Ako vrt malčiramo, gredice ne trebamo prekopavati, već ih prekrijemo slojem komposta ili stajskoga gnoja te na kraju s organskim materijalom (sijeno, slama, stelja, lišće). To će potaknuti aktivnost organizama i spriječiti zbijanje tla tijekom zime, a tlo će biti spremno za proljetnu sjetvu i sadnju.

Izrada kompostišta

Ako nemamo kompostište ili želimo načiniti još jedno, ovo je idealno vrijeme. Velik dio otpada svakoga kućanstva i vrta čine biorazgradivi ostaci koji se lako razgrađuju, a ujedno ćemo dobiti vrlo vrijedan organski materijal za obogaćivanje tla i prihranu biljaka. Kompostišta obično radimo u udaljenijim dijelovima vrta, u hladovini. Plastični komposteri imaju poklopac koji pomaže da se kompost ne isušuje. Korisno ga je imati u blizini kuće, da nam je pri ruci za ostatke iz kuhinje. Tamno su obojeni, što pomaže zagrijavanju i ubrzavanju raspadanja.

Kompostišta možemo načiniti sami tako da kompost odlažemo na ravnu površinu ili zemlju iskopamo na željenu dubinu, zabijemo četiri stupića, a bočne strane omeđimo žicom, paletama, daskama, letvama, ciglom, blokovima…

Kompostne gredice praktične su kad imamo dosta otpadaka. Dubina i širina gredice ovisit će o tome koliko imamo otpada. Dno ispunjavamo najkrupnijim otpadom koji se najsporije razgrađuje (grančice, kora…), potom stavljamo sve ostalo, a na kraju dodajemo zemlju. Na takvome humku dobro uspijevaju vrste koje vole toplinu i mnogo hranjiva: paprika, rajčica, patlidžan, krastavac, tikvica, razne vrste cvijeća…

Izvor: gospodarski.hr

Share :

LEAVE YOUR REPLY

0
0
Košarica
Vaša košara je praznaVratite se u trgovinu
Calculate Shipping