fbpx
Pričekajte..

UPUTE ZA SJETVU POVRTNICA i UKRASNOG BILJA

Sijanje u posude ili stiropore za presadnju 
Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, u Dalmaciji može i nešto ranije. Posude se napune zemljom, blago zaliju vodom, u sredini se napravi rupa duboka 0,5cm do najviše 1cm, u rupu se položi sjeme (obično jedna do najviše tri sjemenke), zatim se rupa zatrpa zemljom. U fazi klijanja, sjemenkama je potrebna toplina i vlaga, ali ne i sunčeva svjetlost, pa se posude mogu držati i u tamnoj prostoriji ili gdje nema izravne sunčeve svjetlosti. Tek kad sjemenke proklijaju, potrebna je sunčeva svjetlost (npr. na prozorskoj dasci, u plasteniku i sl.). U svrhu smanjenja isparavanja, tj. poboljšavanja klijanja sjemena, dobro je vrh posude prevući tankom kuhinjskom folijom od prozirne plastike, a nakon stavljanja probušiti dvije-tri manje rupe u foliji. U ovoj fazi potrebno je da je zemlja uvijek blago vlažna, ne smije biti suha ni premokra. U suhoj zemlji prestaju ili usporavaju procesi klijanja, a u premokroj zemlji sjeme može istrunuti. Dok sjeme ne proklija, zalijevanje se obavlja svaki dan ili svaki drugi dan, ali prije zalijevanja valja provjeriti da li je zemlja vlažna ili ne. Dobro je svakodnevno provjeravati posude. Kad sjeme proklija, foliju valja maknuti, a zatim zalijevati po potrebi (svaki dan ili svaki drugi dan). Biljke su spremne za presađivanje kad razviju četiri lista ili više od toga, ili kad narastu do 10cm ili više.
U našoj klimi, sijanje u posude za presadnju prije početka ožujka nije preporučljivo, u dobrim uvjetima sjeme će proklijati i biljke će se razviti, ali ako u vrtu na otvorenom nisu povoljni uvjeti, presadnja mora čekati (npr. toplije dane). Ako su biljke spremne za presadnju u prvoj polovici travnja, a vrijeme nije pogodno za presađivanje, biljke će nastaviti razvijati korjenčiće u posudama (u spirali, oko rubova posuda), a to je nepovoljno. Prilikom presađivanja takvi korjenčići se moraju “raskuštrati” kako bi se omogućio pravilan daljnji razvoj korjenskog sustava. U svakom slučaju, biljke doživljavaju veći šok pri presadnji, što otežava razvoj biljke. Kad se sjeme sije stvarno prerano u sezoni, a drži se u toploj ili grijanoj prostoriji, pri čemu se zemlja zalijeva, sjeme će proklijati i biljke će krenuti u vrlo brz razvoj. Toliko brz da će stabljike biti vrlo tanke. Takve biljke neće dugo živjeti i ne mogu preživjeti presađivanje na otvoreno (ili vrlo rijetko), gdje su uvjeti drukčiji.

Zalijevanje: uvijek zalijevajte blagim mlazom vode, špricaljkom i sl. Presnažan mlaz vode može izbaciti sjeme na površinu (osobito ako su sitne), a to može uzrokovati otežano klijanje ili sjeme neće ni isklijati.

Presađivanje na otvoreno
Obavlja se kad su biljke razvile najmanje četiri lista ili narasle 10cm ili više. Obično u prvoj polovici travnja. Ovisno o vrstama biljaka, presadnja može trajati od početka travnja do sredine svibnja, a najkasnije do početka lipnja. Presađuje se za suhog i sunčanog dana, najbolje rano ujutro ili kasno popodne. Presadnice se presađuju u “gnijezda”. Ručnim vrtnim alatom iskopa se rupa u koju se stavlja biljka zajedno sa zemljom (iz posude) u kojoj je rasla. Zemlja se nakon presadnje blago pritisne (ne prejako, ali dovoljno da se iz zemlje izbiju veći zračni džepovi. Dobro je prije presadnje zaliti zemlju, a svakako treba svaku biljku zaliti nakon što je presađena. Razne povrtnice presađuju se na različite razmake, što ovisi o veličini biljke u punoj vegetaciji. Također, razne povrtnice presađuju se na različite načine. Neke povrtnice (rajčica, paprika, kupus) mogu se zakopati u tlo, tako da iznad zemlje ostane samo dio nadzemnog dijela stabljike s listovima. Biljka će zakopanu stabljiku pretvoriti u korjenski sustav, što pogoduje ubrzanom razvoju.

Sijanje u redove na otvorenom, u vrtnu gredicu
U redove se sije uglavnom korjenasto povrće (mrkva, cikla), neke mahunarke (grašak) ili začinske biljke (peršin, celer) ili biljke čije je sjeme vrlo malo. U vrtnoj gredici se motikom, grabljama ili malim ručnim alatom napravi plitak rov (od 0,5cm do najdublje 1,5-3cm,) u koji se polaže sjeme. Sjemenke se stavljaju u rov na razmak od najmanje 2 cm do najviše 7-8 cm, što ovisi o veličini korjena ili veličini biljke u punoj vegetaciji. Mnogi vrtlari siju “od oka”, tj. popune rov sjemenom ne vodeći računa o razmaku između sjemenki. Tako se najčešće sije mrkva, pa kad biljke počnu rasti onda se prorjeđuju. Prorjeđivanjem se postiže da preostale biljke mogu razviti velik korjen. U većim vrtovima s dugačkim gredicama, ponekad se može koristiti mehanička sijačica koja ispušta sjemenke na određene razmake. U gredicama koje su široke 80cm do 100cm može se napraviti 3 do 4 plitka rova, Razmak između rovova ne bi smio biti manji od 20cm, ali ga vrtlar podešava prema vrstama biljaka koje sije, tj. o dimenzijama biljaka kad su u punoj vegetaciji. Razmak ne bi smio biti premalen, jer se pojedinačne biljke u gustom sklopu ne mogu razviti do pune veličine.

Sijanje u “gnijezda” u vrtnoj gredici.
Gnijezdo je rupa u zemlji koja nije dublja od 3cm. U gnijezda se obično siju veće sjemenke (npr. grah, mahune, grašak). U gnijezdo se može staviti jedna do tri sjemenke (samo ponekad više!). Neke biljke mogu se sijati u gnijezda ili u redove (npr. kukuruz). Ručnim alatom izbuši se rupa u pripremljenoj vrtnoj gredici, u nju se položi sjeme, rupa se zatrpava, a zatim blago zalije vodom. Razmak između gnijezda različit je od biljke do biljke, a ovisi o veličini biljke kad je u punoj vegetaciji (npr. rajčice se na otvorenom siju u gnijezda udaljena 80cm do 100cm, a celer korjenaš na razmak od 20cm do 30cm.

Kolci i mreže
Rajčice (puzavice) trebaju potporanj, kao i biljke penjačice. Za to su najpogodniji kolci na koje se biljke privezuju ili mreže koje se razapinju između kolaca udaljenih npr. 1,5m do 2m. Kao potporanj visokom grahu ili mahunama osigurajte mreže ili visoke kolce (do 4m dužine) koje slažete u “indijanske šatore”. Mreže su bolje, a kad ih kupujete, tražite u trgovini bijele mreže za penjačice visine 180cm (u roli je obično 20 ili 30 metara mreže, 1 rola košta oko 30kn; na tržište dolaze iz dva pravca; iz Kine i iz Slovenije, a one slovenske su bolje). Kolci koji se okomito zabijaju u tlo mogu biti visoki 2,5m do 3m. Zabijte kolce tako da prate red graha ili mahuna – na razmak od 1,5 do 2 metra. Grah i mahune razvijaju tešku i bujnu biomasu, pa povežite vrhove kolaca poprečnim letvama ili kolcima. Pričvrstite mreže na te kolce tako da je biljke same pronađu kad narastu do visine od 30-ak cm.

ANDSKA JAGODA : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja (u Dalmaciji može i nešto ranije). Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, jer biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

ANIS : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja . U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, jer biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine. Može se sijati i u plitke rovove, ali kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 50% – 60%.

BLITVA CRVENA : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BLITVA ŠIROKOLISNA : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BLITVA USKOLISNA : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BLITVA ŽUTA : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BOSILJAK GENOVESE : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 70cm visine. Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 15cm do 20cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BOSILJAK PICCOLINO : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, ali je ok ako sijanje obavite do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 30cm visine. Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 15cm do 30cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

BROKOLI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 100cm visine ili više. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Klijavost sjemena je 70% – 100%.

BUNDEVA BUDIMKA : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Neke grane mogu se razviti i do 6-7 metara dužine. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

BUNDEVA ZELENI HOKAIDO : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

BUNDEVA KRIŽANA, ali dobra : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 1,5-2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 100-150cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane i zauzima prostor oko 3 metra u promjeru oko gnijezda. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

CELER KORJENAŠ : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od prve polovica ožujka do kraja travnja ili početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje 2-3 sjemenke može biti izazov. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine, a razvija debeo korjen kojem je potreban prostor. Celer korjenaš razvija korjen kad vrtlar povremeno reže škarama listove i izdanke na vanjskom rubu biljke (ako se to propusti, celer korjenaš razvit će manji korjen, a više nadzemnog dijela biljke). Nije preporučljivo, ali se može sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 15cm do 30cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

CELER STABLJIKAŠ : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje 2-3 sjemenke može biti izazov. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 80cm visine. Podnosi nešto gušći sklop, ali ako je pregusto sijana, stabljike će se slabije razvijati. Nije preporučljivo sijati u plitke rovove, ali ako to radite razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm. Može se sijati i gušće, ali će biljke davati manje tanjih stabljika. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

CICOKA (rizomi) : Sade se u rupu duboku do 10cm (ne dublje), na proizvoljan razmak. Čičoka nije osjetljiva na to. Pri sadnji bira se onaj dio vrta ili gredica koja će na dulje vrijeme biti samo za čičoku. Biljka je invazivna, tj. brzo i lako se širi, nije je lako “iskorjeniti” jednom kad je zasadite. Vrlo je plodna, pa ako nakon branja (vađenja rizoma) u zemlji ostane i najsitniji korjenčić, iz njega će se ponovno razviti biljka. Neki vrtlari ukopavaju lim (do 0,5 duboko) oko prostora u koji sade čočoku.

CIKLA : Siju se uglavnom u plitke rovove u vrtnim gredicama, tj. nije preporučljivo sijanje u posude za presadnju. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 5cm do 10cm. Ako je sijano gušće, kasnije treba prorjeđivati, ili će se razvijati manje cikle. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

CRNI KIM : Sjemenke su sitne, pa se siju plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 80cm visine ili više. Ova sorta crnog kima ima blag miris i okus, blaži od standardnih začinskih sorti crnog kima. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Klijavost sjemena je oko 100%.

DAIKON : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. Daikon se može sijati i potkraj ljeta (npr. u rujnu ili listopadu), a za ranoproljetnu berbu. U rupu duboku do 0,5-1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manji korjeni. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

DINJA MREŽASTA : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja, a može i nešto kasnije. S dinjama se ne kasni ako se siju potkraj travnja, kad je toplije vrijeme. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka svibnja. Vrtlar pazi na to i čeka dulje tople proljetne periode. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-70cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane, pa joj je za razvijanje potrebno nešto više prostora. Ova sorta dinje razvija rebraste narančaste plodove, vrlo ukusne i slatke. Dinje treba pincirati, a pinciranje je postupak rezanja vrškova pokrajnjih vriježa nakon četvrtog cvata. Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Klijavost sjemena je 80-100%.

DINJA REBRASTA : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja, a može i nešto kasnije. S dinjama se ne kasni ako se siju u svibnju, kad je toplije vrijeme. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka svibnja. Vrtlar pazi na to i čeka dulje tople proljetne periode. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-70cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane, pa joj je za razvijanje potrebno nešto više prostora. Ova sorta dinje razvija mrežaste narančasto-zelenkaste plodove, vrlo ukusne i slatke. Dinje treba pincirati, a pinciranje je postupak rezanja vrškova pokrajnjih vriježa nakon četvrtog cvata (iza četvrtog cvijeta valja ostaviti još jedan list) Nije preporučljivo sijati u redove/rovove. Klijavost sjemena je 80-100%.

ESTRAGON : Siju se vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm ili se posiju po površini, a zatim pokriju vrlo tankim slojem zemlje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 stavlja se “mali prstohvat” sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm. Ako joj se na kraju sezone dopusti da raste dalje (odreže se nadzemni dio, a korjen ostane u zemlji), biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 2m u visinu (ili više) i treba je vezati uz kolac. Klijavost sjemena teško je utvrditi jer je sjeme vrlo sitno, ali se može kretati od 60% – 100%.

FENEGERIK : Sjemenke ove začinske biljke se siju plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja (što kasnjie u ovom periodu, to bolje). Fenegerik voli toplije vrijeme, a u hladnoj proljetnoj zemlji slabo klija. Na otvorenom, u vrtne gredice nije preporučljivo sijanje prije početka svibnja. Vrtlar pazi na to i čeka dulje tople proljetne periode. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka se u povoljnim uvjetima širi na sve strane, pa joj je za razvijanje potrebno nešto više prostora. Klijavost sjemena je 80-100%.

GRAH TETOVAC : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Sije se samo na otvorenom, tj. ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju. Sije se od polovice ožujka, a sijati se može i do početka lipnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda duboka najviše 3cm, međusobno udaljena udaljena 10-20cm. U gnijezdo se stavlja jedna do dvije sjemenke, nikako više od 3. Ako se sije s namjerom kasnijeg zagrtanja, povoljniji je razmak između gnijezda od 50cm. Sa zagrtanjem, grah daje više mahuna, a obavlja se jednom ili dvaput u toku vegetacije. Može se sijati u redove/rovove dubine do 3cm, a razmak između sjemenki tada je 10-50cm. Tetovac je visoki grah koji razvija bujnu zelenu biljku (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže, uključujući i poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%.

GRAH VISOKI LJUBIČASTI (stara sorta): Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Sije se samo na otvorenom, tj. ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju. Sije se od polovice ožujka, a sijati se može i do početka lipnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda duboka najviše 3cm, međusobno udaljena udaljena 10-20cm. U gnijezdo se stavlja jedna do dvije sjemenke. Ako se sije s namjerom kasnijeg zagrtanja, povoljniji je razmak između gnijezda od 40-50cm. Sa zagrtanjem, grah daje više mahuna, a obavlja se jednom ili dvaput u toku vegetacije. Može se sijati u redove/rovove dubine do 3cm, a razmak između sjemenki tada je 10-50cm. Visoki ljubičasti grah koji razvija bujnu zelenu biljku (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže, uključujući i poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Ova sorta graha bere se kad je grah mlad (ne pušta se da se mahune osuše na biljci), a konzumira se najviše “na salatu” i ponekad u varivima (ljubičaste je boje koju ispušta tokom kuhanja). Daje vrlo velike sjemenke ljubičaste boje. Ova je sorta otporna na sve nametnike, štogod je napadne, ne može probiti tvrdu i debelu mahunu. Klijavost sjemena je oko 100%

GRAŠAK MALI PROVANSALAC : Sjemenke se siju plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Sije se samo na otvorenom, tj. ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju. Sije se od kraja veljače do kraja ožujka. Grašak voli svježa proljeća, potrebno mu je dosta vlage, pa sijanje u kasnijem suhom razdoblju ne daje dobre rezultate. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u redove duboke najviše 3cm, a međusobno razmaknute za od 50-60cm (povoljno za kasnjie zagrtanje). U rovu sjemenke se stavljaju na razmak od 5-10 cm. Mali provansalac je penjačica. Premda biljka naraste najviše 80-100cm u visinu, potrebni su joj niski kolci povezani plastičnom vrtnom mrežom. Grašak je dobra pretkultura, jer je životni ciklus završen početkom lipnja, kad je sav grašak obično pobran, a biljke odumiru. Klijavost sjemena je oko 95-100%

KAMILICA : Siju se vrlo plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm ili se posiju po površini, a zatim pokriju vrlo tankim slojem zemlje). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se obaviti i do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 stavlja se “mali prstohvat” sjemenki. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Klijavost sjemena teško je utvrditi jer je sjeme vrlo sitno, ali se može kretati od 60% – 100%. Biljka je invazivna, tj. brzo i lako se širi, nije je lako “iskorjeniti” jednom kad je posijete. Vrlo je plodna, pa kad se bere nakon osjemenjivanja, na istom će mjestu iduće godine izrasti samonikla kamilica.

KELJ DIVLJI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka, a može se obaviti i do kraja travnja. Kao i svi keljevi, i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

KELJ KOVRČAVI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka, ali se može obaviti do kraja travnja. Kao i svi keljevi, i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1,5m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu, pa treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100% Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm.

KELJ LISNATI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. Kao i svi keljevi, i ovaj se može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1,5m u visinu (ili više), širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu, pa treba prorjeđivati. Klijavost sjemena je 95% – 100% Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30cm do 40cm.

KOPAR : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti tri do pet sjemenki. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm, biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 2m u visinu, pa je potreban potporan. Širi grane i listove, a u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

KORABICA, BIJELA Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm. Može sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom cijele iduće sezone. Biljka u povoljnim uvjetima (i kad “ode u sjeme”) naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

KORIJANDOR : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-50cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 80% – 100%. U paketićima se mogu nalaziti suhi dijelovi biljaka koji se ručnim postupkom ne mogu odvojiti. Udio suhih dijelova biljaka varira od 2% do 5% ukupnog sadržaja.

KOROMAČ : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica ožujka, a može se sijati i do kraja travnja. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 40-50cm. Biljka u povoljnim uvjetima naraste oko 1,5-2m u visinu, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Želite li da biljka razvije bogatiji korijen, potrebno je orezivati nadzemni dio biljke. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

KRASTAVAC KORNIŠON : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S ovom biljkom ne treba žuriti, jer voli topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm. Krastavac kornišon je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo plodova (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 1,5-2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%

KRASTAVAC SALATNI : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S ovom biljkom ne treba žuriti, jer voli topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Sijanje na otvorenom: u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm. Salatni krastavac je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo plodova (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%

KUKURUZ UKRASNI : Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvorenom; vrtnim alatom naprave se gnijezda ili plitki rovovi (do 3cm dubine) i međusobno razmaknuti 50 do 100cm. Sjemenke u redovima polažu se na razmake od 30-50cm, a razmak između redova je 80-100cm. Vrijeme sijanja je od 15.3. dalje. Ovisno o vremenskim prilikama, kukuruz se ne sije iza 1.5.

KUPUS CRVENI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i svi kupusi, može se sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%.

KUPUS FUTOŠKI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i svi kupusi, može se sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%.

KUPUS VARAŽDINSKI : Siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Kao i svi kupusi, može se sijati potkraj sezone (rujan, listopad), a za berbu tijekom iduće sezone. U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, u gušćem sklopu razvijaju se manje biljke ili razvijaju manje glavice. Ako je sijano gušće, biljke će gušiti jedna drugu. Klijavost sjemena je 70% – 100%.

LJUPCAC, SELEN, VEGETA : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm. To je dvogodišnja biljka koja će u prvoj sezoni narasti do 50-60cm, a u drugoj se osjemenjuje i naraste do 2m u visinu. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

LOBODA : Širokolisna loboda nekad se uzgajala kao povrtnica i prodavala na tržnicama, a danas je vrtlari neopravdano smatraju korovom. Neka istraživanja pokazala su da je prema hranjivim vrijednostima loboda izvrsnija od špinata. Može se jesti sirova, u salatama i varivima ili na bilo koji drugi način kao i špinat. Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je prva polovica ožujka, a može se sijati i nešto kasnije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti tri do četiri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u redove ili kvadratne povrčine (npr 1x1m ili slično). Klijavost sjemena je oko 100%.

MAHUNE VISOKE ZELENE KIFL-MAHUNE : Sije se samo na otvorenom, tj. može se sijati i u posude za presadnju, ali nije preporučljivo. Sije se od polovice ožujka do kraja travnja. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda ili rovove duboke najviše 3cm, međusobno razmaknute oko 15-20cm. Kifl mahuna je penjačica, razvija bujnu zelenu biljku i mnogo mahuna (teška biomasa), potreban mu je snažan potporanj (kolci i mreže visoke oko 2m, a dobro je postaviti poprečne letve koje povezuju vrhove kolaca). Klijavost sjemena je oko 100%.

MAK – STANDARDNI, ZA JELO : Za ovu biljku preporučuje se sijanje u posude sredinom ili potkraj ljeta i presadnja u vrtnu gredicu na kraju sezone (dok je zemlja još topla, ali vlažna na početku jeseni). Mak voli vlagu, dobro uspijeva ako prezimi u vrtnoj gredici pokrivenoj vrtlarskim filcem, a u proljeće se razvija u visoku biljku (1,5-2m) s velikim čaškama punim sjemena. Ako se sije početkom sezone (kraj ožujka, početak travnja), biljke će biti manje (do 1m visine) i davat će manje maka. Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi kolovoz/rujan ili prva polovica ožujka.

METVICA PAPRENA (MENTHA PIPERITA) : Možete ih držati dan-dva u vodi, ne duže. Uzmite zemlju s krtičnjaka ili supstrat, stavite u posudu ili više njih, zalijte zemlju, položite vriježe vodoravno u zemlju, ali ne dublje od 2 cm. Presađujete ih kad biljke već dobro krenu u vegetaciju, tj. razviju grančice i listove npr. do 10-ak cm dužine ili više. Možete ih presaditi sa svom zemljom iz posuda ili samo s malo te zemlje. Kasnije, kad se biljke razviju u zemlji, možete ih sami ubrzano množiti tako da režete komade rizoma (otprilike kakve smo vam poslali) i presađujete gdje želite. S tih biljaka možete rezati grančice, staviti u posudu s vodom, pričekati par dana da razviju korjenčiće, a zatim ih presaditi. Paprena metvica je prilično izdržljiva, relativno se lako razmnožava, a neki misle i da je agresivna u širenju.

OKRA : Okra se sije isključivo na otvorenom, ne podnosi sijanje u posude za presadnju (klijavost osjetno pada). Sijanje na otvorenom: u gnijezda duboka 1-1,5cm stavlja se jedna do dvije sjemenke i zatrpa zemljom. Razmak između gnijezda je 30-50cm. U dobrim uvjetima biljka će narasti preko 1m u visinu, ali uglavnom je ispod te visine.

PAPRIKA CHILI : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%.

PAPRIKA JALAPENO : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%.

PAPRIKA MADŽARSKA LJUTA : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%..

PAPRIKA MEKSIČKA LJUTA : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%.

PAPRIKA TABASCO : Sijanje u posude: siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je prva polovica travnja, a može se sijati i do kraja svibnja. S paprikama ne treba žuriti, jer vole topliju zemlju, neće bogato klijati u hladno proljeće (često i ne klijaju ako su vrijeme i zemlja hladni). U rupu duboku do 0,5 dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Sijanje na otvorenom nije preporučljivo. Presađivanje se obavlja potkraj svibnja ili početkom lipnja, kad je zemlja topla. Paprika voli “vlažne noge” pa je u sušnim razdobljima treba često zalijevati. Klijavost sjemena je oko 100%.

PASTRNAK : Kao i ostale korjenaste povrtnice, sije se isključivo na otvorenom. Sijanje u posude za presadnju nije preporučljivo. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 2-3cm stavljaju se 3-4 sjemenke a zatim se napravi razmak od 10cm i stave iduće 3-4 sjemenke. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije. U dobrim uvjetima biljke će narasti oko 70cm u visinu, a kad krenu u sjeme narastu i do 2m. pastrnak je najukusniji ako se vadi iz zemlje nakon prvih zimskih mrazeva u listopadu ili studenom.

PERŠIN FRANCUSKI, KOVRČAVI : Preporučeno je sijanje na otvorenom (jer su sjemenke vrlo sitne), ali se može sijati i u posude za presadnju. Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-5 sjemenki, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 1-3cm stavljaju se sjemenke na razmak od 5-6 cm, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje sjemenki može biti izazov. Ako je sjeme gušće posijano, biljke se prorjeđuju kad krenu u vegetaciju. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije. U dobrim uvjetima biljke će narasti oko 100cm u visinu.

PERŠIN LISTAŠ : Preporučeno je sijanje na otvorenom (jer su sjemenke vrlo sitne), ali se može sijati i u posude za presadnju. Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-5 sjemenki, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 1-3cm stavljaju se sjemenke na razmak od 5-6 cm, ali kako je sjeme vrlo sitno, odvajanje sjemenki može biti izazov. Ako je sjeme gušće posijano, biljke se prorjeđuju kad krenu u vegetaciju. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije. U dobrim uvjetima biljke će narasti oko 40cm u visinu.

PHYSALIS : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja, u Dalmaciji može i nešto ranije. Na otvorenom, u vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 100%.

PORILUK : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Sijanje u posude za presadnju: u rupu duboku oko 0,5 cm staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i blago zaliti vodom. Vrijeme sijanja u posude za presadnju u kontinentalnoj klimi je od početka ožujka do početka svibnja. U vrtnu gredicu može se početi sa sijanjem u drugoj polovici ožujka. U rupu duboku 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 20-30cm.

POVRTNICA – CRNI KORIJEN : Sitne sjemenke siju se plitko u zemlju (najdublje do 0,5cm). Kao i ostale korjenaste povrtnice, sije isključivo na otvorenom. Sijanje u posude za presadnju nije preporučljivo. Sijanje na otvorenom: u redove duboke 2-3cm stavljaja se jedna sjemenka na svakih 20-30cm. Kad je rov popunjen, zatrpava se zemljom i blago zalije.

RAJČICE :

Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 ºC, a klijanje traje 8-23 dana. Optimalna temperatura za klijanje je 22-25 ºC, a za rast i razvoj sve do plodonošenja potrebna je temperatura od 18-22 ºC. Najpovoljnija relativna vlaga zraka je između 55-65 %.

Svjetlost

Rajčica za rast i razvoj traži dosta svjetlosti. Tijekom jeseni i zime imamo nepovoljne uvjete za uzgoj rajčice u zaštićenim prostorima. Dužina dana za cvjetanje i zametanje plodova iznosi 8-10 sati, što se u kontinentalnim uvjetima postiže već u veljači i traje sve do listopada.

Voda

Rajčica se svrstava u usjeve sa srednjim zahtjevima za vodom. Kritično je razdoblje za vlagu vrijeme cvatnje i zametanja plodova, što traje 1-2 mjeseca. Za normalan rast i razvoj rajčica traži umjerenu vlažnost zemljišta i zraka (60-70 % PVK i 50-60 % relativne vlažnosti zraka). (PVK – Poljski vodni kapacitet)

Tlo

Tlo za uzgoj rajčice mora biti rahlo, dobre strukture, plodno, neutralno ili slabo kisele reakcije pH 6,0-6,5. Treba izbjegavati tla koja sadržavaju puno gline jer u tim uvjetima ne može se dobro razvijati korijenov sistem. Isto tako je važno da tlo na kojem se uzgaja rajčica ne smije imati visoki nivo podzemnih voda.

RICINUS : Ricinus je ukrasna biljka koja se u vrtovima najčešće sije zbog toga što tjera komarce. Od ricinusovih sjemenki može se napraviti ulje. Cijela biljka je otrovna (uključujući i sjemenke) i nikako se ne preporučuje konzumiranje. Konzumiranje može uzrokovati ozbiljne probleme, pa i smrt, ali sama biljka nije opasna “na dodir”. U vrtovima uglavnom služi kao dekorativna biljka, premda se od davnina koristi i zbog svojih ljekovitih svojstava. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 2cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 30-40cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste preko 2m visine ili više. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 20cm do 30cm. Ako je sijano gušće, biljke neće narasti do svoje pune veličine. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

ROTKVICA : Rotkvica se sije izravno u vrtnu gredicu, tj. nije preporučljivo sijanje u posude za presadnju. Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja je kraj veljače ili prva polovica ožujka. Može sijati i ujesen (npr. u rujnu ili listopadu), za ranoproljetnu berbu. Sije se uglavnom u plitke redove u vrtnim gredicama na otvorenom. Razmak između sjemenki je minimalno 5cm, a ako se sije gušće rotkvice će biti manje ili ih treba prorjeđivati. Biljka naraste do 40-50cm u visinu. Kad “ode u sjeme” naraste do 1,5m ili više., širi grane i čaške sa sjemenkama. Ovisno o vremenu sijanja, rotkvica se bere od proljeća ili od sredine ljeta do jeseni. Klijavost sjemena je 95% – 100%.

SALATE : Sjeme za sjetvu je sitno, a klijavost zadržava 4-5 godina.

Salate glavatice dijele se u dva tipa:

 

  • Kristalke – rubovi listova jače su nazubljeni
  • Maslenke – (puterice) nježnih su listova i ravnog lisnog obruba . Sijanje salate na otvorenom najbolje je početi u proljeće ili jesen. Sjeme salate lakše podnosi niže temperature odnosno počinje nicati između 15 i 20 stupnjeva. U tim uvjetima možete očekivati da će salata proklijati već za par dana. Potrebno joj je otprilike dva mjeseca da postigne punu veličinu. Za sijanje salate na otvorenom potrebno je napravii redove i jarke koji su dubine otprilike 2 centimetara. U njih se salata može direktno stavljati, a razmak među redovima ne smije biti manji od 25 centimetara. Potrebno je biljke prorijediti kako ne bi jedna drugoj štetila.

 

SUNCOKRET VISOKI : Siju se plitko u zemlju (u rupu duboku oko 1cm do 2 cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu je dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke, a kad sjeme nikne i biljke narastu do visine od 20-ak cm, škarama se odrežu slabije stabljike (na razini s tlom) i ostavi jedna – najbolje razvijena stabljika (ako to ne napravite, biljke će rasti nagnuto (u stranu) i neće razviti debele i snažne stabljike koje su tako karakteristične za ovu sortu. Visoki suncokret naraste do 3m u visinu, ili više. U vrtovima se sije uglavnom zbog vrtlarske legende da “u svakom vrtu mora biti barem jedan suncokret”. Ova sorta razvija jedan veliki cvijet na vrhu, promjera 30-40cm, a ispod nje razvija desetak manjih cvjetova (cca 10-15cm u promjeru). Želite li što veći gornji cvijet, škarama će te odrezati većinu ili sve donje cvjetove. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 40-50cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 3m ili više. Preporučuje se sijanje na otvoreno, a u posude za presadnju – samo ako ne možete drukčije. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

TIKVICA MUŠKATNA : Siju se plitko u zemlju (oko 2cm dubine). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 2cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-60cm, jer se biljka širi na sve strane. Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 80% – 100%.

TIMIJAN : Siju se plitko u zemlju (oko 0,3 do najviše 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke, ali ćete u malom “prstohvatu” vjerojatno posijati nekoliko desetaka sjemenki (što vas ne treba brinuti, niti je potrebno pincetom razdvajati tako sitne sjemenke). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-15cm, jer je timijan niska i mala biljka (kad su uvjeti maksimalno dobri naraste najviše do 20-30cm u visinu). Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je 90% – 100%.

TOMATILLO : Tomatillo, drugi nazivi su “meksička rajčica” ili “ljubičasta rajčica, biljka je iz roda mjehurica, koji pripada biljkama pomoćnicama (Solanaceae). Naziv “meksička rajčica” dobila je zbog toga što se u Meksiku od nje spravljaju čuveni meksički umaci. Inače, to nije biljka koja daje rajčice, već su plodovi više nalik andskoj jagodi ili physalisu, a nalaze se u ovojnici (mjehuru). Kad plod naraste i dozori, to se vidi po raspuknutoj ovojnici u kojoj se nalazi. Plodovi mogu biti ljubičasti ili žuti, promjera od 3cm do 8cm. Ne konzumiraju se sirovi, već se uglavnom koriste za ukuhavanje umaka ili meksičkih salsi, pri čemu se uglavnom miješaju s rajčicama (ali se mogu ukuhavati i samo tomatillo plodovi). Mijenjaju okus i postaju izrazito slatki i ukusni nakon termičke obrade (npr na roštilju ili u pećnici), i tada je iznenađujuće odličan. Osim toga, od tomatilla se može ukuhavati pekmez (sam, ili pomiješan s narančama). Siju se plitko u zemlju (najdublje do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do tri sjemenke. Cijelo vrijeme nicanja držite zemlju blago vlažnom, provjeravajte svaki dan i zalijevajte po potrebi. Ako svo sjeme nikne, možete biljčice presaditi zajedno u jedno gnijezdo, ili možete pažljivo razdvojiti biljčice i presaditi svaku u zasebno gnijezdo. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati ili presađivati u gnijezda udaljena 30-60cm (od kraja veljače ili početka ožujka, što ovisi o vremenskim prilikama). Ovisno o uvjetima, biljka naraste od 1,5m do 2m u visinu, potreban je kolac za povezivanje. Klijavost sjemena je oko 100%.

VRIJESAK : Vrijesak se u kuhinji može koristiti umjesto origana, što je čak i poželjno jer nema tako izrazit utjecaj na ljudski metabolizam kao origano. Mi ga koristimo na taj način više od 10 godina, a origano smo prestali kupovati. Siju se plitko u zemlju (oko 0,3 do najviše 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke, ali ćete u malom “prstohvatu” vjerojatno posijati nekoliko desetaka sjemenki (što vas ne treba brinuti, niti je potrebno pincetom razdvajati tako sitne sjemenke). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 15-20cm, jer vrijesak naraste do 40cm u visinu, a podnosi gušći sklop (tj. kad se biljke siju blizu jednu do druge). Klijavost sjemena je 90% – 100%.

VRTNA GRBICA : To je aromatična biljka koja se koristi kao dodatak salatama, karakterističnog je mirisa koji potsjeća na paljevinu. Siju se plitko u zemlju (oko 0,3cm, a najdublje do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja, ili u rujnu. Ipak, ova salata se može sijati u bilo koje doba godine (osim zime). U rupu duboku od 0,3 do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-15cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 3-5cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 100%.

AFRIČKA IVANČICA : To je vrlo lijepa cvjetnica koja razvija narančaste ili žute cvjetove. Neki je zovu i afrička tratinčica. Biljka se razvija u mali grm promjera do 50cm i isto toliko u visinu. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

ASTILBA : Astilba iz naše ponude je samonikla biljka koja razvija bijele i zagasito bijele cvjetne grane. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 10-30%. Samonikle biljke mogu biti tvrdoglave i često traže upravo onakve uvjete u kakvima bi sjeme isklijalo u prirodi. Osim toga, sjeme samoniklih biljaka može odlučiti i “pauzirati” jednu sezonu, pa isklijati tek iduće. Zbog toga se pri sijanju na otvorenom preporučuje označivanje mjesta sijanja kolčićem.

ASTRE : Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

ASTRE VISOKE LJUBICASTE STARINSKE : Ova biljka poznata je iz vrtova “naših baka”. Stvara bokore lijepih, čupavih, blijedoljubičastih cvjetova, a cvjeta od početka do kraja sezone. U vrtu, to je često jedna od poslijednjih cvjetnica koje uvenu i prestanu s vegetacijom, dajući na taj način pčelama kasnu ispašu. Želite li da se pčele osiguraju za zimu, ova će biljka cvjetati dugo u hladno jesensko vrijeme. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 50-ak cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1m visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 30-50cm, a razmak između redova 50cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

BORAŽINA : Boražina, borač, poreč samo su neka imena ove ljekovite i jestive biljke (borago officinalis). Pčele ju također jako vole, jer kroz cijelu sezonu razvija nove cvjetove nježno-plave do blagoljubičaste boje. Siju se plitko u zemlju (0,5cm do 1cm). Boražina je vrlo otporna biljka, a može postati i trajnica u vašem vrtu, ako korjenje bilje ostane netaknuto obradom (štihanjem, frezanjem). Iz sjemenki koje tijekom sezone padnu na tlo iduće se godine može razviti pravi mali čumarak boražine. Cvjetovi se mogu dodavati salatama, a cijela biljka Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm, biljka u povoljnim uvjetima naraste do 50cm visine. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm, a razmak između redova 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

CINIJA : Cinija je lijep ukrasni cvijet različitih boja i visina. Cvate cijele sezone, često se reže kao ukrasno bilje za vaze, gdje dugo traje. Boje su tamnocrvena, narančasta, žuta, ružičasta i vrlo rijetko bijela. Privlače pčele i ostale polinatore, a nekad su bile ukras u vrtovima naših baka. Biljka ne oboljeva ni od čeka, tj. vrlo je otporna. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

CINIJA MEKSIČKA : Cvjetovi su sličnog oblika kao i vrtne cinije, cvate narančasto i žuto, s višebojnim laticama. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

CLEOMA : Četvrta sestra u sadnji kukuruza, bundeve i graha. Privlači polinatore, visoka do 1m, koji put i preko. Cvvjetovi su u zvjezdastim cvatovima, bijele do ružičaste boje. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

COLUMBINA : Columbina ili pakujac je trajnica. Pripada cvjetnicama koje su se nekad sijale u vrtovima naših baka. Razvija lijepe cvjetove koji su donekle nalik golubovima (odatle dolazi i ime – columbina). Boje su uglavnom tamnoplave ili plave, a ponekad ružičaste ili bijele. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

COSMOS : Cosmos je jedan od omiljenih cvjetova u mnogim vrtovima. To je vrlo otporna biljka koja može u povoljnim uvjetima narasti i do 2m u visinu. Razvija vrlo lijepe raznobojne cvijetove, a to radi cijele sezone. Pripada među cvjetnice koje cvatu duboko ujesen i početak zime (slično kao i cinije ili starinske ljubičaste astre). Vrlo dobro se razvijaju u vlažnijoj i hladnijoj jesenskoj klimi, pa je pčele koriste za kasnu jesensku ispašu. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%.

DIVIZMA : Divizma je ljekovita biljka, neobična i lijepa. Kad sjeme proklija, biljka pri zemlji najprije razvija široku lisnu rozetu i tako zauzima prostor. Nakon toga formira središnju stabljiku na kojoj se počinju formirati žuti cvjetovi. Kako biljka naraste i preko 2m uvis (u njoj povoljnim uvjetima), u jednom trenutku u vašem vrtu ona se pretvara u žuti cvjetni stub koji obožavaju pčele i ostali insekti oprašivači. to je dvogodišnja biljka, što uglavnom znači da cvjeta tek druge godine, ali to ne mora biti slučaj i u vašem vrtu. U povoljnijim uvjetima, kad je sjeme zasijano ujesen, biljka može odlučiti i procvasti već idućeg proljeća. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti mali “prstohvat” sjemenki, jer je sjeme vrlo sitno i ne može se lako sijati 2-3 sjemenke jer za to treba pinceta i povećalo. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena oko 50cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između “prstohvatova” sjemenki može biti oko 50cm. Klijavost sjemena je oko 80-100%. Samonikle biljke mogu biti tvrdoglave i često traže upravo onakve uvjete u kakvima bi sjeme isklijalo u prirodi. Osim toga, sjeme samoniklih biljaka može odlučiti i “pauzirati” jednu sezonu, pa isklijati tek iduće. Zbog toga se pri sijanju na otvorenom preporučuje označivanje mjesta sijanja kolčićem. To se ne mora odnositi i na divizmu, koja u prirodi traži najteže moguće uvjete, pa raste na nabacanim hrpama kamenja, na vrlo suhim, vrućim i osunčanim mjestima, na hrpama nabacane zemlje, uz ceste i putove. Ako joj date previše dobre uvjete, može se dogoditi da se biljka ne razvije do pune visine. Preporučuje se sijanje u nepognojenu gredicu ili negdje pored vrta.

DRAGOLJUB : Dragoljub je čest i voljen vrtni cvijet. Mnogi vrtlari znaju da je dragoljub ujedno i začinska, aromatična biljka čiji se cvjetovi i listovi mogu dodati salatama, ili kao ukras ili zbog toga što su ljekoviti. U slučaju grlobolje ili prehlade, vrtlar može otšetati do dragoljuba, ubrati list ili dva i prožvakati, na taj način ublažiti nelagodu (dragoljub sadrži prirodne antibiotike). Dragoljub voli topla i sunčana mjesta u vrtu, ali mu prejako sunce može smetati i usporavati razvoj sočnih listova i cvjetova. Može uspijevati i u polusjeni.Dragoljub voli mnogo vode i bogato tlo, pa ga ljeti valja često zalijevati. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke. Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 10-20cm. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%. Neke sjemenke su veće, neke manje, što je čest slučaj sa sjemenom koje je sušeno na suncu. manje sjemenke su jednako klijave kao i velike.

ECHINACEA : Ljekovita biljka vrlo cijenjenja u fitoterapiji. U našoj ponudi je echinacea purpurea. To je biljka koja razvija cvijet tek druge godine nakon sijanja. Prve sezone, iz isklijalog sjemena razvijaju se prepoznatljivi prizemni listovi, korjen biljke dobro prezimljuje, i iz njega druge sezone izrastaju stabljike s cvjetovima. Vrtlar početnik može poželjeti i označiti mjesta gdje je posijana echincea, jer se lako može zamijeniti s korovom i opljeviti. Sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

FACELIJA : To je medonosna biljka koju pčele obožavaju. U rano proljeće, kad facelija procvate, oko nje danima zuje rojevi pčela. Biljka naraste do 60-70cm, u povoljnim uvjetima, a razvija plave cvjetove. Mnogi pčelari namjerno zasijavaju faceliju u blizini košnica. Facelija je iznimno korisna u vrtovima ili šire, jer je poznata po tome što oko svog korjenskog sustava veže dušik (leguminoza je, djeluje slično kao i druge mahunarke). Zbog toga je pogodna za prirodan način gnojenja tla, pa se koristi za obogaćivanje tla kroz tzv. zelenu gnojidbu i slično. Korjenski sustav prodire relativno duboko u zemlju (do 1m dubine), bogat je i razgranat, što pogoduje boljem prirodnom reguliranju toka vode (prodiranje kroz pore i pukotine u dublje slojeve ili kapilarno prema gore), a kad biljka odumre, korjenska biomasa na dubini do 1m razgrađuje se i obogaćuje tlo. Zbog svega navedenog, facelija je pravi “radnik” među biljkama, jer za vrtlara gnoji tlo dušikom, rahli ga i obogaćuje.Sitne sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm ili gušći. Kad se facelija sije gusto, treba voditi računa o tome da će se razviti u bujan zeleni sklop, pa ostale redove povrtnica valja odmaknuti od facelije na udaljenost od 40-50cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

GAZANIJA To je vrlo lijepa cvjetnica, popularna u poslijednje vrijeme. Razvija se u biljku visoku do 50-60cm, a razvija vrlo lijepe i atraktivne cvjetove crvenih, žutih i narančastih nijansi. Voli mnogo sunca, pa se sija na osunčana mjesta. Ne podnosi niske temperature, ali je vrtlar na kraju sezone može odlučiti i presaditi gazaniju u nešto veću posudu, da prezimi u plasteniku ili u zatvorenoj prostoriji. Gazanija će se iduće sezone u snažniju i veću biljku, a cvjetovi će dobiti drugi red latica.Lagane sjemenke slične sjemenakama maslačka siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do četiri sjemenke. Može se sijati i u plitke rovove, razmak između sjemenki može biti od 10-20cm. Ne valja sijati gušće, jer gazanija razvija prizemnu rozetu zelenih listova (promjera 30-ak cm). Klijavost sjemena je oko 90-100%.

GERANIJ : Geranij se uspješno razmnaža reznicama, a može i sjemenom (premda je to nešto neizvjesniji postupak). Geranij je mirnisni cvjetni grm vrlo snažnog i lijepog mirisa (zbog velikog postotka eteričnog ulja u listovima i biljci). Poznato je eterično ulje od geranija, u vrtu cvjetni grm geranija može razveseliti vrtlara svaki put kad se “očeše” o njega. Od listova se može raditi potpouri ili eterično ulje. Lagane sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Klijavost sjemena nismo utvrdili, ali je vjerojatno malena, tj. slično kao i s drugim biljkama koje se uspješnije razmnažaju reznicama.

HIBISCUS VRTNI : Sjemenke se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju pri čemu valja voditi računa o tome da je vrtni hibiscus grmolika biljka koja može narasti do 5m u visinu. Obično se sije/sadi kao ukrasna biljka u vrtovima ili okućnicama. Raste relativno brzo, dekorativna je. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

IVANČICA : “Starinska” ivančica, obična i predivna u svojoj jednostavnosti. Odlično privlači pčele i ostale kukce oprašivače. Nezahtjevna je, ne traži puno vode (osobito ako se sije rano u sezoni), a predivan je ukras u vrtu. Sjemenkie se siju plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti dvije do tri sjemenke. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati kao što se sije pšenica, a zatim grabljama blago pograbljati i donekle ukopati sjemenke (ili nakon sijanja dodati vrlo tanak sloj nove zemlje). Može se sijati i u redove i plitke rovove (do 2cm dubine), a “prstohvati” sjemenki mogu se polagati na 5-6cm udaljenosti. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

IVANJSKO CVIJEĆE : Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je “prstohvat” sjemenki (jer su presitne da bi se mogle razdvojiti bez upotrebe povećala i pincete). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati kao što se sije pšenica, a zatim grabljama blago pograbljati i donekle ukopati sjemenke (ili nakon sijanja dodati vrlo tanak sloj nove zemlje). Može se sijati i u redove i plitke rovove (do 2cm dubine), a “prstohvati” sjemenki mogu se polagati na 5-6cm udaljenosti. Ivanjsko cvijeće obično se ne sije u vrtovima i uglavnom raste na livadama, pa pri sijanju ili presađivanju treba odabrati mjesto koje najbolje preslikava prirodni okoliš ove biljke (relativno suha livadna “klima”, tlo ne mora biti bogato ili dobro pognojeno). Klijavost sjemena je oko 90-100%.

KADULJA LIVADSKA : Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati kao što se sije pšenica, a zatim grabljama blago pograbljati i donekle ukopati sjemenke (ili nakon sijanja dodati vrlo tanak sloj nove zemlje). Može se sijati i u redove i plitke rovove (do 2cm dubine), a “prstohvati” sjemenki mogu se polagati na 5-6cm udaljenosti. Livadska kadulja obično se ne sije u vrtovima i uglavnom raste na suhim livadama, pa pri sijanju ili presađivanju treba odabrati mjesto koje najbolje preslikava prirodni okoliš ove biljke (relativno suha livadna “klima”, tlo ne mora biti bogato ili dobro pognojeno). Livadska kadulja sadrži nešto eteričnih ulja, ali je latinski naziv ove kadulje “salvia pratensis”, tj. to nije stadardna kadulja koja se inače uzgaja (salvia officinalis). Od cvjetova se može spravljati čaj ili ih upotrijebiti “za grgljanje”, a osim toga mogu se dodati u ocat (aromatiziranje octa). Salvia je od davnina poznata kao biljka “spasiteljica”. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

KLINČEK : Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Klinček pripada biljkama koje se bolje razmnažaju tzv. “dijeljenjem korjena”, a nešto slabije sjemenom. Ipak, za vrtlare koji se žele okušati u uzgoju klinčeka iz sjemena, imamo ga u našoj ponudi. Inače, ova vrsta klinčeka razvija roza cvijetove, opojnog i snažnog mirisa, to je ona sorta koja je poznata iz vrtova naših baka. Klijavost sjemena je oko 50-80%.

LUNARIA BIENNIS – SVILENO LIŠĆE : Lunaria je također jedna od onih biljaka koje su naše bake i prabake uzgajale u svojim vrtovima i cvjetnjacima. Ova je biljka specifična po tome što sjemenje razvija u listovima! Kad je biljka na zalasku vegetativnog perioda, zeleni list se suši i pretvara u svilenkastu i sedefastu površinu koja čuva listove. U tom je periodu prepoznatljiva na daljinu. To je vrlo lijepa i dekorativna cvjetnica. Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 1cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

MAK DIVLJI CRVENI : Sjemenke izgledaju kao sitna smeđa prašina. Siju se plitko u zemlju (maksimalno do 0,3cm) ili se samo posiju po površini zemlje i tako ostave (bez pokrivanja zemljom). Divlji crveni mak raste tamo gdje su mu uvjeti povoljni, a to su najčešće suhe livade, nasipi uz ceste i sl., gdje je vrlo malo vode i vrlo mnogo sunca, pa se zemlja dovoljno zagrije do prve polovice proljeća. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka siječnja pa najkasnije do početka svibnja (ako se sije kasno u sezoni, sjeme može pauzirati i isklijati tek iduće godine ili uopće neće isklijati). U brazdicu duboku do 0,3cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (samo zbog poticanja klijanja). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju, slično kao što se siju žitarice – posijte sjeme na pripremljenu gredicu i – to je to. Može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,3cm), mali prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%, ali ona najviše ovisi o tome je li mak posijan u pravo vrijeme i u okolišu koji je sličan onom u kojem raste u prirodi.

MAK KALIFORNIJSKI : Kalifornijski mak je trajnica koja cvate predivnim i elegantnim narančastim cvjetovima. Cvate cijele sezone i privlači insekte oprašivače. Sije se plitko u zemlju (maksimalno do 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-50cm, jer se kalifornijski mak razvija u niski i nešto širi grm (visok do 1m, širok do 1m u promjeru). Prve sezone, ova biljka nije tako raskošna kao svih idućih sezona. Vrlo dobro “hvata” prvi povoljni trenutak za snažan rast. Osobito voli ranoproljetna i jesenska vlažna razdoblja, što pokazuje bujnim rastom i mnoštvom cvjetova. Klijavost sjemena je oko 100%.

MAK VRTNI : Vrtni mak je biljka visoka do 1m (u optimalnim uvjetima) koja cvate raznobojnim prekrasnim cvjetovima (roza, sve nijanse crvene boje). Vrlo je atraktivna i lijepa. U nepovoljnim uvjetima ne razvija se do pune visine. Za razliku od divljeg maka, voli dobro pripremljenu zemlju. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti mali “prstohvat” sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), prstohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm, jer se vrtni mak razvija u niski grm (visok do 80cm). Kao i kalifornijski mak, osobito voli ranoproljetna i jesenska vlažna razdoblja, što pokazuje bujnim rastom i mnoštvom cvjetova. Klijavost sjemena je oko 100%.

NEVEN : Neven je ljekovita biljka, nezaobilazna u svakom organskom ili permakulturnom vrtu. Izvrsno kondicionira tlo, dobar je susjed gotovo svim povrtnicama. Mladi cvjetovi su jestivi, mogu se dodavati u salate. Od osušenih cvjetova spravlja se poznata nevenova mast za njegu kože (nanosi se u vrlo tankom sloju). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Klijavost sjemena je oko 90-100%.

NOĆNA FRAJLA : Za razliku od ostalih noćuraka i biljaka sličnog naziva, navodimo latinski naziv ove biljke iz ponude – mirabilis jalapa. Cvjetnica koja naraste do 1m u visinu, a ljubičaste (ili ponekad bijele) cvjetove otvara kasno popodne i kroz noć (oprašuju je noćni kukci). Podrijetlom je iz Južne Amerike (Peru). U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 1-2 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm, jer se noćna frajla razvija u niski grm (visok do 1m, širok otprilike 80cm). Cvate cijele sezone, od proljeća do kasne jeseni. Klijavost sjemena je oko 100%.

NOĆURAK : ili žuti noćurak. Za razliku od ostalih noćuraka i biljaka sličnog naziva, navodimo latinski naziv ove biljke iz ponude – oenothera biennis. Cvate žutim cvjetovima koje otvara noću (oprašuju je noćni kukci). Tokom dana cvjetovi se zatvaraju, latice opuštaju kao da se cvijet počeo sušiti. Navečer “oživljava” i ponovno se otvara. Biljka u povoljnim uvjetima naraste do 1,5m, ljekovita je i jestiva. Poznato je ulje od žutog noćurka. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Cvate cijele sezone, od proljeća do kasne jeseni. Klijavost sjemena je oko 100%.

PRKOS : Jednogodišnja patuljasta cvijetnica. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,3cm dovoljno je staviti prstohvatić sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,3cm), najviše 4-5 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Cvate cijele sezone, malenim raznobojni cvjetovima. Biljka naraste do 30cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%.

RAZLIČAK : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-4 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Cvate cijele sezone lijepim ružičastim cvjetovima. Biljka naraste do 50-60cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%.

RUTA : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Cvate žutim cvjetovima od sredine lipnja do kraja sezone. Ova ljekovita biljka naraste do 50-60cm u visinu. Klijavost sjemena je oko 80% do 100%.

RUŽMARIN : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 7-10 sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom, izravno u zemlju. Na pripremljenu gredicu može se posijati u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 7-10 sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 40-50cm. Ružmarin se bolje razmnaža reznicama, a uzgoj iz sjemena ponekad može biti zahtjevan. Klijavost sjemena je oko 30% do 50%.

SLAK : Vrtni slak koji cvate raznobojnim cvjetovima (bijeli, roza, plavim i sl). ukrasna je biljka penjačica kojoj treba potporanj (zid, mreža, kolac). U povoljnim uvjetima može narasti i do 5m u visinu (duljinu). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 1-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-30cm. Klijavost sjemena je oko 100%.

SLJEZ  : Visoki sljez koji cvate cvjetovima roza boje, drugi nazivi “štokroza”, “trandavilje”. Ljekovit i jestiv, cvijet poznat iz vrtova naših baka. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%.

SUKULENTE : Biljke koje spremaju vodu u svojim listovima i stabljici, ljekovita i dekorativna. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%.

SUNCOKRET MEKSIČKI :  Raste u visinu ca 2m, a stvara cvjetove slične cvjetovima cinije. Nije za konzumaciju, jer ne stvara sjemenke bogate uljem kao standardni suncokret. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%.

KADIFE : Tagetis ili kadifica, ova niska sorta kadifice cvjetove žarkožute boje s više redova latica. Biljka naraste do 40-ak cm u visinu. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom u gnijezda (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda je oko 20-40cm. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%.

TECOMA : Tecoma ili “narančaste trubice” je grmolika trajnica koja se može razviti u nisko stablo. Nekad je bila mnogo više rasprostranjena i vrtlari su je sadili zbog njenih lijepih cvjetova i brzog rasta (hladovina oko sjenice, kompostišta i sl.). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 1cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 80% – 100%.

TURSKI KLINČEK : Turski klinček je u nekim ranijim vremenima bio mnogo češći ukras vrtova i cvjetnjaka. Stvara tamnocrvene, grimizne cvjetove, a u dobrim uvjetima biljka pri vrhu formira bukete cvjetova. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

VRATIĆ : Vratić je ljekovita biljka vrlo snažnog mirisa koji potsjeća na kamilicu, a stvara grmove cvjetova nalik malim žutim gumbima. U malim količinama može se koristiti kao začin, a u većim kao prirodni pesticid. Može se upotrijebiti kao sredstvo protiv ugriza komaraca (i ostalih insekata), kao što se to nekad radilo. Neki je smatraju korovom, ali je ljekovitost ove biljke poznata od davnina. Valja samo paziti na količine, jer je u većim dozama otrovna. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 6-10 sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 6-10 sjemenki po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine do 2cm) u vrtnim gredicama. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

VUČJAK, LUPINUS : Ukras mnogih vrtova. Trajnica koja se, osim uljepšavanja vrtova, često koristi za obogaćivanje tla dušikom. Vučjak je poznat po tome što vrlo dobro uzima dušik iz atmosfere i veže ga u svom korjenskom sustavu. Obogaživanje tla dušikom na prirodan način važno je u organskom uzgoju, pa neki vrtlari siju ovu biljku u polikulturne gredice s tom namjerom. Biljka obično cvate tek druge sezone (valja paziti da se ne popljevi, no u prepoznavanju pomažu svijetlozeleni listovi), s godinama se od male biljke pretvara u snažnu biljku s velikim uspravnim cvjetovima. Medonosna je, pčele je redovito obilaze. Cvate cijele sezone i razvija nove cvjetove na vrhu stabljike. Ipak, često ne preživi prve mrazove i hladne jesenske dane kao npr. cosmos ili starinske visoke astre. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. Ne preporučuje se sijanje u posude i presadnja, jer ta biljka (kao i okra) teže ili nikako ne podnosi presadnju. Na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm) sije se najviše 1 sjemenka po gnijezdu. U vrtnim gredicama preporučeni razmak između gnijezda je 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

ZVONČIĆI  : Ova cvjetnica je vrlo lijep ukras u svakom vrtu. Ljubičasti do plavoljubičasti cvjetovi privlače kukce oprašivače. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Može se sijati i na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 5-10 cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

ANÐELIKA : Anđelika je ljekovita biljka iz koje se izdvaja eterično ulje. Naraste od 1m do 2m u visinu, razgranata je, a pri vrhovima grana stvare karakteristične bijele cvjetne rozete. Cvate od sredine proljeća do sredine ljeta. Može se kuhati čaj od listova, jer biljka ima mnoga ljekovita svojstva, jedno od njih je i blagotvoran utjecaj na probavu. Korjen je također ljekovit, a kako je ljekovitost biljke poznata od davnina, postoje mnogi recepti, pripravci ili tinkture koje se mogu spravljati od nje. Blanširani listovi mogu se koristiti u kuhinji umjesto špinata, premda i dalje zadržavaju prepoznatljiv gorkast okus. Klijavost sjemena anđelike je vrlo mala i brzo opada kroz godine, pa je zbog toga u ovoj vrećici tako velik broj sjemenki. Sjeme je uzeto sa samoniklih biljaka u prirodi, kao i za mnoge druge samonikle biljke, i za anđeliku vrijedi da je pri sijanju potrebno što bolje preslikati prirodne uvjete u kojima ta biljka samoniklo raste. Zbog toga se ne preporučuje sijanje u posude za presadnju. Anđelika često raste na mjestima uz potoke ili na otvorenim poljima gdje su podzemne vode vrlo blizu površini. Voli zbijena i prirodno obogaćena tla u dolinama rijeka i potoka. Sijanje na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 7-10 sjemenki po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 50-60 cm. Osim toga, preporučuje se sijanje na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za anđeliku, u kutu vrta ili u posebnu vrtnu gredicu. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone. Sjeme samoniklih biljaka često je klijavo desetljećima, ali čeka pravi trenutak ili prave uvjete u kojima inače raste u prirodi. Ne treba iznenaditi ako vrtlar posije sjeme samonikle biljke, zaboravi na nju jer nije “izašla”, a zatim biljka izraste nakon dvije-tri godine. Klijavost sjemena je oko 5%-15%.

BADELJ : Badelj ili sikavica je ljekovita biljka vrlo slična čičku. Mnogi i zamjenjuju te dvije biljke, ali ako želite biljku za detoks jetre, svakako ćete se potruditi i za pripravke uzeti – badelj. Mnogi su recepti, a od biljke se uzima korjen, list, cvijet ili sjemenke, ovisno o namjeni. Biljka najprije razvija bodljikavu prizemnu rozetu iz koje zatim izrasta središnja stabljika koja može narasti i preko 2m u visinu, te se razviti oko 1m u promjeru oko stabljike. Mnogi vrtlari je smatraju korovom, kad raste u vrtu, ali je beru na livadama, poljima i uz puteve. Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvoreno, u rupe duboke do 0,5cm, najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Može se sijati u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 50-60 cm, sijanje u redove nije preporučljivo, osim ako ne želite uzgajati veći broj biljaka. Preporučuje se sijanje na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za badelj, u kutu vrta ili u posebnu vrtnu gredicu. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone, ali to nije slučaj s badeljem. Klijavost sjemena je oko 80%-100.

BAGREM : Bagrem (robinia pseudoacacia) je bjelogorično stablo iz porodice mahunarki (sjeme razvija u mahunama) i nije isto što i akacija Ne preporučuje se sijanje u posude za presadnju, već samo na otvoreno, u rupe duboke do 1cm, najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu. Preporučuje se sijanje u tlo vrlo siromašno dušikom (npr. neobrađeni dio tla s kojeg je tek maknuto samoniklo bilje, ili obrađena i nepognojena gredica, ili dio vrta za koji se zna da je u njemu tlo vrlo siromašno, čak neplodno). Poželjno je označiti mjesto sijanja kolčićem i sl. Vrtlar može odabrati mjesto na kojem će bagrem rasti, ili se može sijati u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, a zatim presađivati mladice bagrema (npr. u vjetrobran, uz rub vrta ili gdje je potrebno). Ponekad se dogodi da je neko tlo vrlo siromašno, a ako vrtlar ima vremena i volje, može posijati bagrem da za njega kondicionira tlo. Može se sijati i na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za bagrem, npr. u kutu vrta. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone, što je čest slučaj s bagremom. Klijavost sjemena je oko 30%-50%.

BRŠLJAN : Bršljan je nezahtjevna penjačica, ne traži posebne uvjete uzgoja. U vrtlarstvu može imati dekorativnu svrhu. Iznikla biljka širi se prizemno, sve dok ne pronađe visoki oslonac, npr. zid, stablo, pletenu ogradu i sl. Ova vrsta bršljana nije pogodna za uzgoj uz zidove, jer može oštetiti fasadu. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 1-2 sjemenka po gnijezdu. Ne preporučuje se sijanje u vrtne gredice, već u blizini okomitog oslonca, po izboru vrtlara. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

BUHAČ : Buhač je cvjetnica i trajnica koja stvara prepoznatljive bijele cvjetove slične livadskoj ivančici. Poznata je kao prirodni pesticid, a u tom svojstvu se koristi na različite načine. Neki vrtlari je siju u dio vrta kojemu je potrebna prirodna zaštita od štetnika, a drugi beru cvjetove i pripremaju čaj od buhača kojim prskaju biljke i tako je štite. Buhač koji raste u nekom okruženju prirodno će ispuštati aerosole u zrak i do neke mjere učiniti to mjesto nepoželjnim za kukce-štetnike. Najbolje je da se buhač najprije “navede” na klijanje u kontroliranim uvjetima. Za to se najčešće koristi vlažna krpa ili papir kao podloga. Papir se stavi u posudu, navlaži, a zatim se na papir stave sjemenke. U tom načinu obvezno valja paziti da papir /ili krpa) nikad ne budu suhi! Vlažnost je potrebno svakodnevo kontrolirati i dodavati vodu kad je potrebno. Osim toga, može se upotrijebiti plitka posuda u koju se stavlja sjeme, a zatim se dodaje voda (toliko da prekrije sjemenke, nikako više, jer sjeme može istrunuti. Vode treba dodati toliko da vrškovi sjemenki budu na zraku). Osim obične vode, može se koristiti i voda u kojoj su nekoliko dana namakane vrbove grane. Buhač je biljka iz suhih i toplih dalmatinskih krajeva, a cvjeta od sredine svibnja do sredine ljeta. Pri sijanju u kontroliranim uvjetima, nikako ne treba žuriti. Preporučuje se stavljanje sjemena u klijalište (mokri papir) tek oko sredine travnja ili potkraj travnja (svakako u toplije proljetne mjesece!!!). Također, buhač može biti tvrdoglav, neke sjemenke mogu isklijati za 14-21 dan, a ponekad sjemenke isklijaju i nakon tri mjeseca. Prerano posijano sjeme doživjet će hladnije noćne temperature (bez obzira što se može nalaziti u grijanom prostoru) i vjerojatno neće isklijati. Kad se sije u posude za presadnju, u rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vlažnost zemlje obvezno je svakodnevno održavati. Isklijalo sjeme presađuje se u posude za presadnju (pažljivo, tako da se ne ošteti klica). Kad biljke narastu do 15-ak cm u visinu, mogu se presaditi na otvoreno. Buhač je trajnica, pa za njega odaberite osunčano mjesto na kojem će ostati. Kad se biljka zakorjeni i ode u vegetaciju, posao još nije gotov. Uspjeli ste ako buhač procvjeta iduće sezone. Budu li mu uvjeti povoljni, sam će se dalje razmnožavati. U toplijim sezonama, u kontinentu se može sijati i na otvorenom. Obvezno vodite računa o tome i sijte tek kad nastupe duga i topla razdoblja proljeća. (rupa duboka do 0,5cm). Sijte najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 0,5 do1cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 20-50 cm. Klijavost sjemena je oko 10%-15%.

ČIČAK : To je ljekovita biljka, od davnina poznata kao takva. Uglavnom se koristi korijen, premda se u nekim krajevima koristi i list. Do neke je mjere i industrijska biljka, a primjenjuje se u kozmetici. Biljka može narasti od 1m do 2,5m u visinu, grmoliko se razvija i zauzima prostor oko 1m ili više u promjeru oko stabljike. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 1-2 sjemenka po gnijezdu. Ne preporučuje se sijanje u vrtne gredice (osim ako ne planirate uzgoj većih količina), već na odvojeno mjesto. Klijavost sjemena je oko 100%.

CIKORIJA : Divlja cikorija pripada tzv. pionirskim biljkama. U okolišu često raste tamo gdje su tla uznemirena, navezena ili na koji drugi način deformirana ili siromašna. Cvate prepoznatljvim plavim cvjetovima koje otvara ujutro, a zatvara ih kako se sunce diže. U prirodnom vrtlarstvu se može upotrijebiti kad je potrebno poboljšanje tla, kao pretkultura i sl. Osim toga, divlja cikorija često se smatra korovom, pa nije preporučljivo gusto sijanje u vrtne gredice. Možda tek tu i tamo, ako se dobro slaže s povrtnicama koje se nalaze u gredici. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Preporučuje se sijanje na otvorenom (u pripremljenu zemlju, u rupe duboke do 1cm), a sije se najviše 1-2 sjemenka po gnijezdu. Ne preporučuje se sijanje u vrtne gredice (osim ako ne planirate uzgoj većih količina), već na odvojeno mjesto. Klijavost sjemena je oko 100%.

GAVEZ : Gavez je ljekovita biljka koja se često koristi u čajevima za dohranu tla mineralima ili za malčiranje (zeleno ili suho) jer se u tome pokazala odličnom. Postoje mnogi pripravci od gaveza koji se stoljećma koriste u narodnoj medicini. Za to se uglavnom koristi korijen, a kako je korjen gaveza vrlo snažan, debeo i može prodrijeti u dublje slojeve tla, ponegdje se u organskom i prirodnom vrtlarstvu koristi kao pretkultura za kondicioniranje, obogaćivanje i rahljenje tla. Izvlači hranjima iz dubljih slojeva. U prirodi raste upravo na zbijenim tlima, tamo gdje je voda nanosila sitne čestice mulja i gline, te učinila tlo vodonepropusnim. Osim toga, uz potoke, rijeke, a često u velikom broju raste u poljima kukuruza i na ostalim obrađivanim tlima (erozija tla koja nastaje oranjem stvara vodoneprospuni sloj na dubini od oko 30-ak cm, a gavez ga razbija svojim korjenjem). Najbolje je da se gavez najprije “navede” na klijanje u kontroliranim uvjetima. Za to se najčešće koristi vlažna krpa ili papir kao podloga. Papir se stavi u posudu, navlaži, a zatim se na papir stave sjemenke. U tom načinu obvezno valja paziti da papir /ili krpa) nikad ne budu suhi! Vlažnost je potrebno svakodnevo kontrolirati i dodavati vodu kad je potrebno. Osim toga, može se upotrijebiti plitka posuda u koju se stavlja sjeme, a zatim se dodaje voda (toliko da prekrije sjemenke, nikako više, jer sjeme može istrunuti. Vode treba dodati toliko da vrškovi sjemenki budu na zraku). Osim obične vode, može se koristiti i voda u kojoj su nekoliko dana namakane vrbove grane. Gavez je donekle čudljiv, pa pri sijanju u kontroliranim uvjetima valja računati na polovične uspjehe. Preporučuje se stavljanje sjemena u klijalište (mokri papir) prije početka sezone, npr. potkraj veljače. Vrijeme klijanja je relativno dugačko, obično traje oko mjesec dana ili dulje. Kad se sije u posude za presadnju, u rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 2-3 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Vlažnost zemlje obvezno je svakodnevno održavati. Kad biljke narastu do 15-ak cm u visinu, mogu se presaditi na otvoreno. Ponekad se vrtlar može odlučiti na jesensko sijanje gaveza, tijekom listopada ili prosinca, u pripremljenu vrtnu gredicu i iskoristiti zimski dio ciklusa ove samonikle biljke. Sijte najviše 2-3 sjemenke po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 0,5 do1cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 20-50 cm. Kad je riječ o sjemenu uzetom od samoniklih biljaka, uvjek je dobro u vrtu kopirati uvjete u kojima te biljke rastu u prirodi. Za gavez, to znači zbijeno i ne previše bogato tlo. Klijavost sjemena je oko 10%-15%.

IVANČICA : To je dekorativan šumski, a često i livadni cvijet žute boje. raste samoniklo po livadama i uz rubove šuma. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti prstohvat sitnih sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KANTARION, GOSPINA TRAVA : Kantarion je ljekovita i od davnine poznata biljka koja cvate žutim cvjetovima, a naraste najviše do 80cm. Od nje se najčešće spravlja ljekovito “kantarionovo” ulje koje se dobiva postupkom maceracije. Biljka sadrži ljekoviti spoj hipericin koji ulju daje karakterističnu crvenu boju. Sitne sjemenke izgledaju kao smeđi prah. Po slobodnoj procjeni, u vrećici može biti nekoliko tisuća sitnih sjemenki. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sitnih sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm) sije se najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 60% – 70%. Uzgoj kantariona može biti nešto zahtjevniji, jer ta biljka zahtjeva uvjete barem približne onima u kojima raste u prirodi (suhe, sunčane livade). Dodavanje vode u vrijeme klijanja je poželjno. Biljke koje se uzgajaju u posudama, a zatim presađuju, prve sezone ne postižu svoju punu visinu. Ali kako je kantarion trajnica, svake sezone iz korjena ponovno razvija nadzemni dio, jednom kad se nalaze u vrtu, tamo će vjerojatno i ostati.

KIM : Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti prstohvat sitnih sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prstohvat sjemenki po gnijezdu. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KISELICA  je jedan od “jestivih korova”. Može se jesti sirova, u salatama ili kao dodatak drugim jelima. Za prehranu se najčešće koriste mladi listovi, a suhe sjemenke su ljekovite. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KOPRIVA : Preporučuje se sijanje na otvoreno, u tlo čija je pH vrijednost blago do umjereno kisela (od 5 do 6,5). Kopriva u prirodi često uspijeva u tlu bogatom vodom, uz potoke i rijeke, na vlažnim i sjenovitim mjestima. Za sijanje birajte takva mjesta ili tlo s navedenom pH vrijednosti. Kopriva rijetko uspijeva u suhom tlu, a na osunčanim mjestima raste uglavnom kad su podzemne vode blizu površini. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. Birajte veće i dublje posude u kojima koprive mogu postići punu vegetaciju, a mlade listove koristite u prehrani. Nije preporučljivo sijanje u male posude i presađivanje. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm) sije se najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 20-30cm. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

KURIKA : Kurika ili popova kapica koristi se za formiranje žive ograde ili kao ukras u kamenjaru. Stvara svijetlocrvene sjemenke koje neke ptice koriste u svojoj prehrani (ponekad je zgodno zasaditi grm-dva na imanju, za tu svrhu). Sjemenke su otrovne za ljude, a jedna od zanimljivih karakteristika kurike je da je njezino drvo neobično tvrdo, među najtvrđima uopće. Izraste u grm visok do 2m – 3m, a rezidbom grana može se oblikovati u nisko stablo. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 1cm dovoljno je staviti 1-2 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 1-2 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-60cm (ako se sije da bi formirala zelenu ogradu). Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

MEDVJEÐI DLAN : Ljekovita samonikla biljka jestivih mladih listova, vrlo slična anđeliki. Klijavost sjemena je vrlo mala i brzo opada kroz godine, pa je zbog toga u ovoj vrećici tako velik broj sjemenki. Sjeme je uzeto sa samoniklih biljaka u prirodi, kao i za mnoge druge samonikle biljke, i za ovu vrijedi da je pri sijanju potrebno što bolje preslikati prirodne uvjete u kojima ta biljka samoniklo raste. Zbog toga se ne preporučuje sijanje u posude za presadnju. Medvjeđi dlan raste posvuda u prirodi, često na mjestima uz potoke ili na otvorenim poljima gdje su podzemne vode vrlo blizu površini. Sijanje na otvorenom (rupa duboka do 0,5cm), najviše 7-10 sjemenki po gnijezdu, ili u plitke redove (dubine 1-2cm) u vrtnim gredicama, pri čemu je preporučeni razmak između sjemenki oko 50-60 cm. Osim toga, preporučuje se sijanje na “rezervirano” mjesto, koje vrtlar određuje samo za tui biljku, u kutu vrta ili u posebnu vrtnu gredicu. Samonikle biljke često požele pauzirati sezonu ili dvije i često ne isklijaju iste sezone. Sjeme samoniklih biljaka često je klijavo desetljećima, ali čeka pravi trenutak ili prave uvjete u kojima inače raste u prirodi. Ne treba iznenaditi ako vrtlar posije sjeme samonikle biljke, zaboravi na nju jer nije “izašla”, a zatim biljka izraste nakon dvije-tri godine. Klijavost sjemena je oko 5%-15%.

PRESLICA (rizomi) : Preslica u prirodi često raste zajedno s koprivom. Voli kisela do blago kisela tla (pH od 5 do 6,5), a podjednako voli osunčane livade s mnogo vode kao i sjenovita vlažna mjesta. Pri presadnji rizoma (dijelova korjenskog sustava) o tome valja voditi računa, jer se preslica neće dobro snaći u drukčijim uvjetima. Razmnaža se sporama, pa kad se jednom “primi”, sama će se dalje razmnažati, ovisno o uvjetima u kojima raste. Rizomi se polažu plitko u tlo, vodoravno ili ukoso u pripremljeno tlo, a zatim zaliju vodom. Preslica počinje razvijati vrlo rano u proljeće, pa je najpogodnije da se presađuju od listopada do kraja ožujka. S obzirom da je to vrlo žilava samonikla biljka, ipak se može presađivati u bilo koje doba godine. Razmnažanja rizomima sigurnije je nego sporama (u vrtlarskim uvjetima).

ŠČIR : Ščir je, poput divlje kiselice, jedan od “jestivih korova”. to je biljka krušarica čije se sjeme nekad mljelo u brašno i dodavalo kruhu. U rodu je s mnogo razvikanijim amaranthom, a na ovoj listi je donekle iz zbog naše želje da se ta biljka vrati u standardnu prehranu. jestivi su mladi listovi, a koristi se i sjeme. Može se jesti sirova, u salatama ili kao dodatak drugim jelima. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti 3-4 sjemenke, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše 3-4 sjemenke po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Može se sijati i u plitke rovove, slično kako se sije mrkva. Klijavost sjemena je oko 100%.

STOLISNIK : Stolisnik je poznata ljekovita biljka, jestiva i korisna. Koristi se za čajeve, obloge, u biodinamičkim vrtovima je nezaobilazna u pripremanju nekih biodinamičkih pripravaka. Biljka poželjna u svakom vrtu ili, točnije rečeno, oko svakog vrta. Privlači kukce oprašivače, povoljno kondicionira tlo, blagotvorno djeluje. Jedino što se ne slaže dobro s nekim povrtnicama (npr. rajčicom). Dobro je kad je negdje na vrtnoj stazi ili pokraj vrta. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prsohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Može se sijati i u plitke rovove (do 2cm dubine) u vrtnim gredicama, a zatim rijetko posijati sjeme (teško je odrediti koliko sjemenki padne na tlo, pa kad biljke kasnije krenu u vegetaciju, stolisnik se prorjeđuje). Biljka naraste do 60-ak cm u visinu, te zauzme oko 40-ak cm prostora u širinu, oko stabljike. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

TIMIJAN : Mikroskopski male sjemenke siju se plitko u zemlju (oko 0,3 do najviše 0,5cm). Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka ožujka najkasnije do početka svibnja. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti jednu do dvije sjemenke, ali ćete u malom “prstohvatu” vjerojatno posijati nekoliko desetaka sjemenki (što vas ne treba brinuti, niti je potrebno pincetom razdvajati tako sitne sjemenke). Na otvorenom, tj. u vrtnu gredicu, sjeme se može sijati u gnijezda udaljena 5-15cm, jer je timijan niska i mala biljka (kad su uvjeti maksimalno dobri naraste najviše do 20-30cm u visinu). Preporučuje se sijanje u posude za presadnju, te presađivanje na otvoreno početkom travnja. Klijavost sjemena je oko 100%.

TRPUTAC ŠIROKOLISNI : Ova biljka je poznata kao ljekovita i jestiva. To je jestiv i ljekovit korov koji posvuda raste, može se naći gotovo na svim livadama i u svim vrtovima, ali ponegdje, u nekim tlima uopće ne raste. Listovi se jedu sirovi, u salatama ili kao dodaci mnogim jelima. Biljka poželjna u svakom vrtu ili, točnije rečeno, oko svake vrtne gredice. Uzgojeni trputac može razviti nešto bogatije i veće listove. Vrijeme sijanja u posude za presadnju je od početka do kraja ožujka. U rupu duboku do 0,5cm dovoljno je staviti prstohvat sjemenki, zatrpati zemljom i zaliti s malo vode (ili se zemlja najprije zalije, napravi rupa, položi sjeme, zatim se zatrpa). Na otvorenom (rupa duboka do 1cm) sije se najviše prsohvat sjemenki po gnijezdu. Razmak između gnijezda može biti 30-40cm. Može se sijati i u plitke rovove (do 2cm dubine) u vrtnim gredicama, a zatim rijetko posijati sjeme (teško je odrediti koliko sjemenki padne na tlo, pa kad biljke kasnije krenu u vegetaciju, stolisnik se prorjeđuje). Biljka naraste do 60-ak cm u visinu, te zauzme oko 40-ak cm prostora u širinu, oko stabljike. Klijavost sjemena je oko 90% – 100%.

Izvori: Gata, Planthouse

Share :

LEAVE YOUR REPLY

0
Košarica